Kotor: Obilježen blagdan Blažene Ozane Kotorke
Izvor, foto: Boka News
Svetim misama u subotu 27. aprila u čast blažene Ozane Kotorke obilježava se blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (Koleđate) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo.
Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Na blagdan bl. Ozane Kotorke, u crkvi Sv. Marije od Rijeke, slavile su se tri svete mise.
Večernju misu predvodio je apostolski upravitelj Kotorske biskupije, mons. Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup.
Blagdanu je prethodila trodnevnica od 24. do 26. aprila.
Kotor Ozana 1930. – foto Boka News
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Ppominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke.
Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Blažena Ozana – foto Boka News
Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge.
Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine.
Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada.
-Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca-navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva.
U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića.
Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja):
-Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …-što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane.
Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
- Tagovi:
- Kotor
- Kult
- Blažena Ozana Kotorka
- Misa
