"Putevima tradicije": Stručna radionica o suhozidu na Jegorovom putu u Paštrovićima
Izvor: Bauo
Foto: Jelena Lazić
Nakon konferencije posvećene suhozidu, održane u hotelu „Opera“ na Jazu, projekat „Putevima tradicije: studija suhozida na Jegorovom putu“, koji zajednički implementiraju Opština Budva, manastir Praskvica iz Svetog Stefana i NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca, uz podršku TO Budva, restorana „Jadran kod Krsta“ i hotela „Opera“ na Jazu, nastavljen je na lokalitetu Jegorov put u Paštrovićima višesatnom stručnom radionicom.
-Grupa učesnika projekta „Putevima tradicije“ prvo je imala organizovanu posjetu manastiru Praskvici, gdje je ih je dočekao i vodio u obilazak crkve Sv. Nikole, porte i konaka sa riznicom nastojatelj manastira, protosinđel Kliment Boljević.
Nakon obilaska manastira, učesnici su posjetili Jegorov put, na čijem je jednom manjem dijelu održana radionica o suhozidnoj tehnici gradnje.
Podsjećamo, suhozidna tehnika predstavlja drevni način gradnje-zidanja kamenom bez upotrebe veziva-navode iz NO Bauo.
-Ova tehnika, koja je vjekovima oblikovala pejzaže i činila kulturni identitet mnogih naroda, suočava se sa brojnim izazovima u današnjem svijetu, te je posebno važno prepoznati njenu vrijednost i potencijal- navedeno je u uvodnom tekstu projekta, koji potpisuje Jelena Lazić, inicijatorka projekta i predsjednica Organizacionog odbora, inače aktuelna glavna gradska arhitektica Opštine Budva.
Učesnici su obišli veći dio Jegorovog puta, a manje dijelove koji su bili zapušteni i oronuli, uspjeli su da očiste i suhozidnom tehnikom osnaže i obnove.
Stručnu radionicu predvodili su Željko Starčević, arheolog iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena d. o. o. iz Herceg Novog i mr Anita Trojanović, pejzažna arhitektica i predjednica Udruge „4 grada Dragodid“ iz Splita.
Uprkos lošim vremenskim uslovima i pljusku skoro sve vrijeme, osim učesnika projekta, ovoj aktivnosti prisustvovalo je i više volontera iz lokalne zajednice, pružajući svoj doprinos obnovi dijelova Jegorovog puta.
Tom prilikom, voditelji radionice su istakli da je ključni problem u očuvanju suhozidne baštine gubitak prenosa lokalne vještine gradnje, čime dolazi do nemogućnosti obnove ovih kamenih struktura na tradicionalan način.
-Stoga dolazi do gubitka važnog segmenta naše materijalne i nematerijalne kulture i zaostavštine, koje su vjekovima njegovane na ovom prostoru, čineći ga jedinstvenim.
S druge strane, turistički potencijali suhozidne baštine su brojni, iako u Crnoj Gori nedovoljno prepoznati i iskorišćeni.
Na osnovu brojnih primjera iz bližeg i daljeg okruženja, poznato je da pravilno upravljanje kulturnom baštinom (pa i suhozidima) predstavlja snažan potencijal za brojne ekonomske i socijalne benefite, a ne isključivo trošak za društvo.
Cilj stručne radionice, kao i cjelokupnog projekta „Putevima tradicije“, podrazumijeva podsticanje prenosa znanja i saradnje između stručnjaka, istraživača, praktičara, lokalne zajednice i donosilaca odluka kako bi svi zajedno radili na očuvanju suhozidne tehnike kao vrijednog segmenta lokalnog nasljeđa-dodaju iz Bauo.
-Želimo da probudimo svijest o vrijednosti ove tradicije, podstaknemo obrazovanje i obučavanje o suhozidnoj tehnici, te probudimo inovativne pristupe u očuvanju i revitalizaciji različitih arhitektonskih i urbanističkih oblika u zidanju čistim kamenom - navode iz organizacionog tima projekta „Putevima tradicije“.
