Paštrovsku tradiciju otrgnuti od zaborava
Izvor: Pobjeda
Autorka: Adrijana Đorojević
Foto: Naslovna privatna arhiva/Učiteljice u tradicionalnoj nošnji Paštrovića Milena Dergenc, Nada Vuković i Zaga Radulović u Reževićima 1956.
Projekat „Rekonstrukcija i revitalizacija tradicionalnih igara/plesova, muzike i nošnji Paštrovića“, koji će realizovati Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Budve, dobio je najviše sredstava na javnom konkursu „Kultura spaja: Od amatera do profesionalaca“ za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblastima kulture i umjetnosti.
Ovoj NVO je Ministarstvo kulture i medija dodijelilo 35.000 eura, a projekat će realizovati zajedno sa partnerima - Centrom za istraživanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama - CIRTIP iz Kolašina i klapom „Harmonija“ iz Budve.
Ovim povodom, Pobjedu je zanimalo šta su ključne vrijednosti, ciljevi i očekivanja od projekta koji je dobio ovako izdašnu podršku Ministarstva, te na koji način će opravdati dobijena sredstva.
U narednom periodu ćemo, takođe, pored Društva „Bauo“ predstaviti projekte i drugih najvećih dobitnika konkursa.
Istraživanje
Izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“
Dušan Medin
za Pobjedu je kazao da će projekat trajati godinu dana - počeće u januaru, a završiće se u decembru.
Nadovezuje se na prethodne koje je Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, od formiranja 2016. realizovalo sa namjerom da se istraži, upozna, približi zajednici i populariše kulturno nasljeđe naše države, naročito Primorja.
-Ovaj projekat doprinosi tome da se elementi paštrovske tradicije (igre/plesovi, muzika, nošnja) otrgnu od zaborava i, u određenoj mjeri, rekonstruišu, revitalizuju i scenski adaptiraju.
To će biti sprovedeno na osnovu opsežnih terenskih i istraživanja građe u institucijama, razgovora sa mještanima, analize literature i drugih izvora - pojasnio je Medin.
On je istakao da su ključne aktivnosti koje će implementirati - višednevno sistematsko terensko etnografsko, etnokoreološko i etnomuzikološko istraživanje u Paštrovićima i istraživanje građe u institucijama, rad na monografiji i filmu, revitalizacija tradicionalnih igara/plesova, muzike i nošnji za potrebe scenskog izvođenja, kao i izrada replika ženske i muške paštrovske tradicionalne nošnje.
- Imaćemo i tri koncerta, promocije monografije i projekcije filma u Petrovcu na moru, Budvi i Kolašinu, te radionice sa lokalnom zajednicom o nematerijalnoj baštini - istakao je Medin.
On je kazao da sredstva za projekat moraju biti utrošena prema odredbama ugovora s Ministarstvom, kao i projektnom prijavom i budžetom s kojima su ljetos aplicirali na javni konkurs.
- Glavni rashodi odnose se, pored ostalog, na terensko istraživanje nekoliko istraživača u Paštrovićima, nabavku materijala i ručnu izradu replika tradicionalnih paštrovskih nošnji (muških i ženskih) za potrebe nastupa KUD-a, profesionalno fotografisanje, snimanje dokumentarnog filma, pisanje, dizajn, štampu i promociju obimne luksuzne naučne monografije o nematerijalnoj baštini Paštrovića.
Tu su i troškovi promocije, transporta, smještaja, ishrane itd., jer projekat uključuje angažman više desetina lica iz drugih crnogorskih gradova tokom niza aktivnosti koje će se realizovati i na Primorju i na sjeveru.
Naravno, predviđeni su i honorari za osobe angažovane na projektu, eksternog evaluatora, knjigovođu - rekao je Medin.
On je kazao da projekat planiraju da popularizuju putem vebsajtova i društvenih mreža nosioca projekta i partnera, najavama i saopštenjima za medije i portale, koje inače redovno šalju, i intervjuima za medije.
- Važan segment promocije su i štampani materijali, a dugoročno, posredstvom monografije i filma, koji će biti postavljeni i na internet, informacije će doći do velikog broja ljudi, ne samo u Crnoj Gori - istakao je Medin.
Dušan Medin, foto: Privatna arhiva
Odgovarajući na pitanje u kakvom je sada stanju baština na koju je stavljen akcenat u ovom projektu, Medin je kazao da treba biti iskren i reći da su Paštrovići svjesni bogatstva i raznovrsnosti svoje prošlosti i nasljeđa, mnogi se njime diče i ponose, trudeći se da ga očuvaju i zaštite.
- Poznato je da se njihovim kulturnim osobenostima domaći i inostrani istraživači, putopisci i razni autori bave kontinuirano preko dva vijeka.
Samo tokom posljednjih desetak godina, koliko i sam profesionalno izučavam baštinu svoga kraja, štampano je nekoliko desetina naučnih, stručnih i popularnih izdanja.
Neka od njih napisala je i etnomuzikološkinja dr Zlata Marjanović, nažalost, nedavno preminula, koja je trebalo da bude dio našeg tima i ovog puta.
Iako bi se mogao steći utisak da je sve odveć istraženo i poznato, ovo je samo početak i obilje tema je još pred nama - kazao je Medin.
On smatra da je najveći izazov kad je u pitanju nematerijalna baština nepraktikovanje, čime se dovodi u pitanje njen opstanak i prenos budućim pokoljenjima.
- S obzirom na nove kulturne prakse, tradicionalne igre/plesovi se gotovo više ne izvode i poznati su samo rijetkim, mahom starijim članovima naše zajednice.
Ukoliko se i to malo znanja što postoji o plesovima u što skorije vrijeme ne dokumentuje, ne uporedi s ranijim navodima, ne rekonstruiše i ne revitalizuje (pa makar i na sceni), prijeti mu vjerovatno trajni zaborav.
Kao istraživači smijemo reći da je ovo zanimljiv i reprezentativan element paštrovke tradicijske kulture, vrijedan naučne pažnje i, što da ne, nove umjetničke obrade primjerene savremenom kontekstu.
S druge strane, činjenica da su se Paštrovići stoljećima sahranjivali u svojim nošnjama dovelo je do toga da danas ima svega nekoliko sačuvanih komada ove odjeće – kazao je Medin.
Muzika
Kada je riječ o tradicionalnoj muzici, prema njegovim riječima, tu je situacija ipak nešto bolja zahvaljujući, prije svega, klapi Harmonija i grupi Paštrovića koji su nedavno snimili dva CD-a, a naročito dr Marjanović.
- Na koncu, ne zaboravimo da iz Paštrovića nema nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u nacionalni registar, što bi svakako trebalo promijeniti - kazao je Medin.
Pored pomenutih partnera, Medin je istakao da će sarađivati i sa kolašinskim KUD „Mijat Mašković“ i ženskom grupom Đude, koje vodi Davor Sedlarević, spec. za tradicionalne igre/plesove.
- Jedna od ključnih ekspertkinja koje ćemo angažovati je mr Jelena Đukanović, dizajnerka, kostimografkinja i istraživačica mode, s bogatim iskustvom izrade replika narodnih nošnji, što će biti njen zadatak i ovog puta - kazao je Medin.
Problemi sa ranijim konkursima
Govoreći o javnom konkursu Ministarstva kulture i medija, Dušan Medin je skrenuo pažnju i na nekoliko problema, koji se odnose na ranije administracije.
- Naime, u 2022. nije ni otvoren javni konkurs Ministarstva za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti kulture i umjetnosti, čime je civilni kulturni sektor umnogome finansijski uskraćen.
S druge strane, za realizovani javni konkurs tadašnjeg MPNKS „Kultura za sve“ iz 2021. odluka o raspodjeli sredstava nikad nije donijeta, uprkos pisanim obavještenjima Komisije da je, na osnovu dodijeljenih bodova od strane nezavisnih procjenjivača, Komisja uvrstila na rang listu naš, kao i projekte drugih NVO, s kojima je potom trebalo da bude potpisan ugovor i da im budu uplaćena sredstva za implementaciju projekta.
Međutim, kako do toga nikada nije došlo, državnim Budžetom opredijeljenih 330.000 eura nije dodijeljeno nezavisnoj kulturnoj sceni, uprkos tome što je upravo jedan od strateških ciljeva i prioriteta bio „jačanje nezavisne kulturne scene“- podsjetio je Medin.
