Radovan Đurišić: Nakon Zimritinih prijava, neko je morao da prati porodicu
Izvor, foto: RTCG
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva Bar Radovan Đurišić kazao je u emisiji "Naglas" TVCG da je, nakon što su dvije prijave pokojne Zimrite Nerde odbačene, neka državna služba morala da ima na radaru tu porodicu kao rizičnu i da je prati.
Sudija Višeg suda za prekršaje Maja Živaljević je istakla da je nažalost femicid obično završni čin dugotrajnog nasilja nad ženom, te da je zato neophodno na vrijeme prepoznati sve oblike nasilja nad ženama čak i one najsuptilnije i govoriti o tome u javnosti.
-Ovo je vrlo teška priča i kada je u pitanju Zimreta Nerda kao i Šejla Bakija kao i druge žene koje su doživjele smrtni ishod od strane svog partnera-kazala je ona.
Pravosuđe je, ističe Živaljević, posljednji u lancu svega toga, treba ga prepoznati tamo gdje žrtva ode da prijavi nasilje, a to je policija, zatim zdravstvene ustanove, kao i tužilaštvo kao i obrazovne ustanove, Centar za socijalni rad, a na kraju i sud.
Naglasila je da treba imati senzibilnosti i prepoznati lica koja se time mogu baviti.
-Početak prepoznavanja ali i dinamike koje su prethodile tom femicidu je dovoljno uputstvo da se non stop o tome priča, to će dalje dati neke rezultate-kazala je Živaljević.
-Žrtve nasilja su našim zakonodavstvom zaštićene, možda ne u potpunosti zaštićene ako gledamao statistiku kada je stupio Zakon o zaštiti, počeli smo sa malim kaznama i rijetkim kaznama da bi nakon nekoliko godina, a pogotovo u posljednjih dvije,tri godine, imali dosta kazni zatvora i mnogo više izrečenih zaštitnih mjera-poručila je ona.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Aleksandar Bakrač istakao je da je Krivični zakonik Crne Gore u najvećoj mjeri usaglašen sa Međunarodno pravnim okvirom, posebno konvencijama Savjeta Evrope i UN-a, i ostalim međunarodnim dokumentima.
Među njima je izmjena krivičnog djela nasilja u porodici. Kod ovog djela su pooštrene kazne- naglasio je Bakrač.
Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da je presuda Višeg suda bila iznenađenje, s obzirom na društveni značaj ove presude, kao i da će ona poslati jasnu poruku počiniocima.
-Da će imati odvraćujući uticaj na počinioce. Međutim, sud je učinio da porodično nasilje posluži kao privilegovano ubistvo.
Nelogično je da je odluka ovakva, mi razmijemo podjelu vlasti, ali postoje neke očigledne nelogičnosti, i kad je prisutan izostanak zaštite žena koje pretrpe nasilje, mi se odlučujemo na protest-poručila je Raičević.
Naglasila je da u pogledu izmjena Krivičnog zakonika, i ranije smo imali zakon koji je mogao da zaštiti žrtve, samo da je imao ko da ga primjenjuje.
-Mi ne želimo Zakone za mrtve žene, već Zakone koji će da štite žene dok im se može pomoći kao i institucije koje će d asprovode te zakone-kazala je Raičević.
Pravna zastupnica porodice Zimrite Nerde Jovana Pavlović kazala je da je jedino pitanje koje želi da postavi na obrazloženje Višeg suda, kako je moguće da čovjek koji duži period fizički zlostavlja ženu na najgore moguće načine i ako njegovo mučenje traje neprestano osam sati - kako ta osoba može da očekuje da taj posljednji smrtonosni udarac ne može da izazove smrtnu posljedicu.
Rukovodilac ODT Bar Radovan Đurišić kazao je da po prvoj prijavi Zimrite Nerde državni tužilac postupao odmah i da prvi put nije imala nikave povrede.
-Saslušani su pokojna Zimrita i njen suprug, nije imala vidnih povreda, negirala je nasilje od strane supruga i on je takođe negirao da je primjenjivao nasilje.
To je tužilac arhivirao, kasnije sam saznao da je policija podnijela i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka koji je kasnije završen oslobađajućom presudom-saopštio je Đurišić.
Prvi put Zimrita nije imala povreda, ali jeste mjesec kasnije
Đurišić je istakao da je mjesec dana kasnije Zimrita prijavila nasilje sa vidnim povredama.
-Čim sam vidio nalaz ljekara sa vidnim povredama, odmah sam naložio da se liši slobode, ali tada mi je policija kazala da ne mogu da ga liše slobode jer je on u bolnici.
On je nakon toga dobio batine od braće od pokojne Zimrite i bio na liječenju.
Međutim, mi ga nismo mogli pribaviti odmah ali sam ja onda rekao policiiji da čim bude bolje da ga liše slobode. Vrlo brzo je izašao i branio se ćutanjem.
Nakon toga pokojna Zimrita je izjavila da kao privilegovani svjedok ne želi da svjedoči-objašnjava Đurišić.
U tom momentu meni kao tužiocu su vezane ruke. Zakoni su takvi da ne možemo da koristimo iskaz kod policije.
Najteže situacije za tužioca je kada znamo da je neko izvršilac krivičnog djela ali ne možemo to da dokažemo-dodao je on.
Obje prijave su odbačene ali, kako kaže Đurišić, nažalost tužilac postupa po zakonu.
-Žao mi je, i mislim da kompletno društvo snosi krivicu ne samo za ovu žrtvu nego za mnoge druge-naglasio je on.
Poručuje da nije ovo problem samo pravosuđa, već je problem mnogo širi.
-Moje mišljenje je da je tada neka služba državna nakon ova dva slučaja, bez obzira što su ona odbačena, morala da ima na radaru tu porodicu kao rizičnu, da se tu nešto dešava, da je prati.
Da li Centar za socijalni rad ili neka druga, skroz je sad nevažno, ali mislim da svaku ovakvu prijavu treba evidentirati i da se neki državni organ pozabavi tom porodicom u kontinuitetu-zaključuje Đurišić.
