Rudović: U borbi protiv lažnih vijesti potreban zajednički odgovor
Izvor: MINA
Foto: Skrinšot/YT/MINA
Crna Gora je i te kako pogođena lažnim vijestima i u borbi protih njih potreban je organizovan i zajednički odgovor, smatra generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović.
Kako je upozorio, ako se ne reaguje, onima koji organizovano šire laži ili manipulišu, biće dopušteno da kreiraju javno mnjenje Crne Gore.
-Zajednička obaveza je da spriječimo i zaustavimo organizovane kampanje širenja dezinformacija, koje često idu paralelno sa govorom mržnje.
Mi to možemo da uradimo, mnogo toga već radimo-rekao je Rudović u intervjuu Agenciji MINA.
On je kazao da se početkom devedesetih, prije raspada bivše Jugoslavije, dešavalo isto organizovano širenje lažnih vijesti.
-Stvaranje ratne psihoze među građanima, pokušaj stvaranja osjećaja ugroženosti.
Poslije dezinformacija, odnosno televizijskih emisija i novinskih tekstova, krenuli su tenkovi i topovi.
Zato moramo biti svjesni šta su posljedice dezinformacija-upozorio je Rudović.
On je dodao da je borba protiv dezinformacija jedan od glavnih ciljeva medijske strategije, koju je Vlada usvojila u oktobru.
Govoreći o ulozi medija u borbi protiv tih pojava, Rudović je kazao da su mediji zaslužni za demokratske promjene i reformski put Crne Gore.
-Mediji i nevladin (NVO) sektor su zaslužni za promjene u Crnoj Gori, ne samo političke nego i promjene koje znače kontrolisanu i transparentnu vlast“, ocijenio je Rudović.
On smatra da su profesionalni i slobodni mediji, koji se drže Etičkog kodeksa novinara, prva linija odbrane od dezinformacija i lažnih vijesti.
Rudović je ocijenio da je sada teško naći održiv model funkcionisanja medija.
-To znači manje novinara u redakciji, a koji imaju više posla.
Jedan novinar pokriva više radnih mjesta, za platu koja nije ponajbolja, i to je jedan od ograničavajućih faktora, ali koji ne smije biti opravdanje za neprofesionalnost-kazao je Rudović.
On je istakao da su u Crnoj Gori najčitaniji i najgledaniji tradicionalni mediji, koji su stekli povjerenje građana.
-Jer se pošteno odnose prema poslu, poštuju kodeks novinara i ne dozvoljavaju da novinari budu zlouptrijebljeni.
U Crnoj Gori su najuticajniji mediji koji se drže Etičkog kodeksa-ocijenio je Rudović.
On je kazao da u Crnoj Gori tabloidi ne kreiraju javno mnjenje, ali da oni iz okruženja, kao i društvene mreže, predstavljaju velika opasnost.
-Imamo pojedine profile na društvenim mrežama, koji nijesu iz Crne Gore i koji imaju veliki uticaj.
Postoji ogroman prostor za širenje teorija zavjera, određenih politika, to je prepoznato kao naš problem-rekao je Rudović.
Kako je naveo, činjenice da je u Crnoj Gori procenat vakcinacije tokom korone bio nizak i da je nizak i obuhvat MMR vakcinom, pokazuju da se ti uticaji ipak primaju.
-Vrlo je važno naći mehanizam da potencijalne opasnosti te i slične prirode ne zavladaju u javnom mnjenju među građanima.
Odgovor na to se, između ostalog, nalazi i u medijskoj strategiji-poručio je Rudović.
On je istakao da je spoljno-politička orijentacije Crne Gore oblast koja je bila najpogođenija dezinformacijama, kada se pokušala dovesti u pitanje pozicija države u NATO-u, kao i članstvo u Evropskoj uniji (EU).
-I pokušaj uticaja na javno mnjenje na poziciju Crne Gore u odnosu na rat u Ukrajini i odnos prema vladajućoj stranci i osobi i Rusiji.
Tu Crna Gora nije izuzetak i to je ključna oblast-naveo je Rudović.
On je rekao da trenutni mehanizmi nijesu dovoljni da bi država uspjela da na adekvatan način odgovori tim izazovima.
-Važno je da osmislimo mehanizme koji će na dnevnoj bazi upozoravati javnost na adrese sa kojih se šire laži i manipulacije, da kreiramo platforme za buduće politike i pratimo trendove u EU, i ne samo u EU- kazao je Rudović.
On je objasnio da je u tom pravcu, kao jedan od mjera, predviđeno pokretanje mreže za borbu protiv dezinformacija, govora mržnje i onlajn uznemiravanja.
-Ta mreža, kao jedna buduća autonomna institucija, imala bi prvi zadatak da prati, obavještava javnost i preuzima korake protiv onih sa čijih se adresa šire dezinformacije, i da oni koji se time bave budu javno osramoćeni-naveo je Rudović.
On je objasnio da je mreža okvirno zamišljena tako da univerziteti budu nosioci te aktivnosti, da zajedno sa NVO sektorom, medijima, medijskim asocijacijama, tužilaštvom i sudstvom formiraju upravni odbor.
Rudović je rekao da bi taj upravni odbor na konkursu birao kandidate koji će na dnevnom nivou voditi mrežu, kao i da će svi nalazi mreže biti objavljivani u medijima tako da budu jako vidljivi.
-Ako građani primijete na društvenim mrežama nešto što vide kao opasnost, imaće kome da se obrate, mreža će u operativnom radu razmatrati po hitnom postupku prijave-naveo je Rudović.
On je kazao da bi mreža, ukoliko je riječ o dezinformaciji ili govoru mržnje, pripremila i hitno procesuirala krivičnu prijavu, koja bi sa rezultatima bila objavljena.
Rudović je istakao da će druga komponenta mreže biti da priprema srednjoročne i dugoročne strateške politike za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, prateći situaciju u državi i trendove u svijetu, i da ih predlaže Vladi.
-Treća komponenta je komunikacija sa velikim internetskim platformama kako bi sve što je dezinformacija ili govor mržnje, a što je objavljeno na tim mrežama, bilo uklonjeno u skladu sa politikama i sporazumima-objasnio je Rudović.
On je ocijenio da je to jedan ozbiljan iskorak u pravcu zaustavljanja uticaja dezinformacija i govora mržnje.
Rudović je kazao da je mreža model urađen po ugledu na EDMO inicijativu, koju finansira EU i koja objedinjava sve moguće aktivne društvene činioce koji se time bave.
-I koja na najefikasniji način javno, pokazujući prstom na adrese sa kojih se šire dezinformacije, doprinosi da njihov efekat bude neutralisan-naveo je Rudović.
Govoreći o medijima iz okruženja, on je podsjetio da je Agencija za elektronske medije (AEM) u jednom trenutku zabranila određene televizijske programe preko kojih se širio govor mržnje i u kojima su izazivane međunacionalne tenzije u Crnoj Gori.
-To je nešto što je postojeći mehanizam, AEM ima nadležnost da reguliše TV i radio stanice, a imaće i za platforme za razmjenu video sadržaja ubuduće kada je u pitanju govor mržnje-rekao je Rudović.
On je objasnio da portali i štampani mediji nijesu u nadležnost AEM-a, ističući da bi oni trebalo da budu prvenstveno nadležnost samoregulacije, odnosno tijela koje mediji dobrovoljno formiraju da bi pratili ispunjavanje normi iz Etičkog kodeksa novinara.
-Pošto je samoregulacija kod nas, nažalost, u krizi i nije dovoljno snažna, vidljiva i kredibilna, imamo situaciju da su one adrese koje najčešće šire dezinformacije i govor mržnje na neki način neregulisane, u smislu da niko ne prati koliko i da li poštuju Etički kodeks novinara-rekao je Rudović.
On je kazao da je, kada su ekstremni primjeri dezinformacija i govora mržnje u pitanju, onda to nadležnost postupajućeg tužioca, koji može da pokrene krivični postupak i zabrani taj medijski sadržaj shodno važećem Zakonu o medijima i novom zakonu o medijima koji je pripremljen.
Rudović je ocijenio da se na put društvenim mrežama ne može stati nekim rezom, prelamajući “preko koljena”.
-Na put društvenim vržama možemo stati svakodnevnim praćenjem i ukazivanjem na one pojedince, profile, stranice koji šire dezinformacije, objavom cijeloj Crnoj Gori ko to radi, i komunikacijom sa Fejsbukom, X platformom, Tik Tokom-naveo je Rudović.
On smatra da moramo biti svjesni da će se ubuduće svakodnevno voditi borba sa adresama koje šire dezinformacije i lažne vijesti, kao i da će ih biti više.
Rudović je ocijenio da je uvođenje medijske pismenosti korak koji je neophodan, navodeći da je to jedna od najvažnijih oblasti u akcionom planu za sprovođenje medijske strategije.
On je podsjetio da je medijska pismenost sada izborni predmet u gimnazijama, a od ove godine treba da bude i za dva posljednja razreda osnovne škole.
-Ono što je cilj jeste da medijska pismenost bude obavezan predmet u svim osnovnim i svim srednjim školama.
To je ono što je cilj koji je prepoznat, koji je predviđen u medijskoj strategiji-istakao je Rudović.
On je naveo da je niz mjera, koje se tiču promocije medijske pismenosti, predviđen u planu za sprovođenje medijske strategije.
-Širenje, promovisanje medijske pismenosti je naša obaveza, jer to je u svim razvijenim demokratijama prepoznato kao dugoročno neizostavan mehanizam za sprečavanje širenja dezinformacija-rekao je Rudović.
On je kazao da će se, zahvaljujući saradnji sa OEBS-om, uskoro imati jasnija slika šta se dešava u državi u vezi sa tim, jer se radi istraživanje koje OEBS finansira i sprovodi u saradnji sa Direktoratom za medije, a uključena je AEM.
-Znaćemo gdje smo i znaćemo šta ljudi po tom pitanju imaju da nam kažu, šta naši sugrađani misle o tome, kako se sprovodi projekat medijske pismenosti.
Ja mislim da je jedan od problema što većina naših sugrađana ne zna čemu to služi-rekao je Rudović.
On je naveo da to možda djeluje kao neka dosadna tema, koja nije previše bitna.
-Jako je važno da nađemo način da zainteresujemo naše sugrađane, a oni će svoju djecu koja idu u školu, da ih zainteresujemo i plastično im objasnimo kako će nam svima pomoći to što smo medijski pismeni-poručio je Rudović.