CGO: Suzbijanje neprimjerenog govora u onlajn prostoru interes i obaveza čitavog društva
Izvor, foto: CGO
I pored određenih pozitivnih pomaka u pozicioniranju teme govora mržnje u javnom prostoru, potreban je proaktivniji institucionalni pristup, a komunikacija u vezi sa ovim pitanjem mora biti sadržajna kako bi se kontinuirano ukazivalo na štetnost govora mržnje i vezanih oblika neprimjerenog govora, kao i na posljedice koji ta pojava ostavlja na direktne žrtve, ali i na društvo, zaključuje se, između ostalog, u analizi Centra za građansko obrazovanje (CGO) “S druge strane tastature – govor mržnje kroz prizmu građana i građanki, zakona i studija slučaja“.
Kako navode iz CGO, autori publikacije Maja Marinović, Damir Suljević i Damir Nikočević pružaju uvid u pravni okvir koji tretira ovu oblast, kao i u relevantna istraživanja i analize domaćih i međunarodnih organizacija.
Takođe, dodaju, kroz monitoring i obradu specifičnih slučajeva, ukazuje se kako funkcionišu institucije koje imaju mogućnost i obavezu da ove slučajve procesuiraju.
Iz CGO ističu da preporuke imaju za cilj popunjavanje tzv „pravnih rupa“, a sve kako bi se doprinijelo jačanju crnogorskog zakonodavnog okvira u ovoj oblasti.
-Istraživanje CGO-a, sprovedeno u oktobru 2022. pokazuje da su građani i građanke koji su bili meta govora mržnje u 70 odsto slučajeva to bili više od jedan put.
U polovini slučajeva, žrtve takvih komentara su odlučili da to ignorišu, 23 odsto je to prijavilo društvenoj mreži ili portalu na kojem se slučaj desio, a tek četiri odsto njih je govor mržnje prijavilo nadležnim državnim organima.
Kao razlog zašto nijesu prijavili govor mržnje, trećina navodi nedostatak povjerenja u samoregulaciju na portalima i društvenim mrežama, a više od četvrtine da nemaju povjerenja u nadležne organe koji bi procesuirali te slučajeve-saopštila je Maja Marinović, saradnica na programima CGO.
Način na koji sudovi za prekršaje u Crnoj Gori i Uprava policije vode evidencije, smatraju u CGO, nije ujednačen što onemogućava praćenje rada ovih organa, a posebno u kontekstu cjelovite procjene efikasnosti.
-Značajno bi bilo za podnosioce prijave da postoji registar kroz koji bi mogli pratiti predmet, od pokretanja do pravosnažnog rješenja, a posebno imajući u vidu da ovi slučajevi očigledno nemaju nikakav prioritet u sudovima za prekršaje i da njihova dužina djeluje obeshrabrujuće na podnosioce prijave koji su često i direktne žrtve.
Takođe, to bi obezbijedilo i dobar uvid u statistiku tih slučajeva i kaznenu politiku, apostrofira se u publikaciji-dodaje Marinović.
Prema njenim riječima, praksa ukazuje i na neophodnost jačanja zakonodavnog okvira u dijelu sankcionisanja govora mržnje na portalima i društvenim mrežama, i to primarno Zakona o medijima u dijelu odgovornosti portala, a posebno za nepostupanje po prijavama kojima se traži uklanjanje komentara ili nepostupanja u predviđenom roku.
-CGO je samo u tri talasa tokom 2021. i 2022. Upravi policije Crne Gore podnio ukupno 59 prekršajnih prijava protiv 62 lica koja su na društvenim mrežama Facebook i Twitter iznosili komentare problematične sadržine.
Ovaj pristup, kroz koji je u svega nekoliko dana i na nekoliko objava, analiziran sadržaj komentara, imao je za cilj da ukaže na razmjere problema sa kojima se u ovoj oblasti suočavamo, ali i da se testira koliko postoji institucionalne spremnosti na njihov adekvatan odgovor-ističe se u saopštenju.
Te prijave su, kako navodi, procesuirane u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru kojim su propisane novčane kazne od 100 do 1.000 eura, zavisno od toga kako je djelo vrijeđanja na javnom mjestu kvalifikovano.
-Najveći dio tih slučajeva se odnosi na komentare su se nalazili na Facebook stranicama portala na kojima su objavljeni linkovi tekstova u čijem naslovu su citirane izjave predstavnika CGO-a.
Što se tiče rodne strukture, značajno prednjače muškarci u odnosu na žene sa tim neprimjerenim govorom, a za jedan broj lica nije bila moguća identifikacija.
U konačnici, kazne su varirale, od novčanih u rasponu od 60 eura kazne uz deset eura troškova postupka do 250 eura kazne i 30 eura troškova postupka, do onih koje su uključile opomenu ili uslovnu osudu pod prijetnjom zatvorom u slučaju ponavljanja djela-ukazala je Marinović.
Dodaje da je CGO tim ocijenio da je ove postupke pratio niz manjkavosti.
-Prvenstveno, postojala je neujednačena praksa pred različitim sudovima za prekršaje, ili čak pred različitim sudijama istih sudova za prekršaje.
Tok postupaka pratila je neupućenost, ali i nestručnost dijela postupajućih sudija, koji su nerijetko i otvoreno iskazivali nepoznavanje postupaka po ovoj vrsti prekršaja.
Ovo otvara potrebu izgradnje kapaciteta sudija za prekršaje kad je riječ o značaju i načinima efikasnog postupanja u slučajevima koji uključuju govor mržnje i vezane forme neprimjerenog ponašanja-naglašava Marinović.
Takođe, ocjenila je da Tužilastvo mora biti proaktivnije u procesuiranju govora mržnje, a osobito kad su u pitanju izjave javno istaknutih ličnosti, a što se do sada uglavnom prepoznavalo kao govor mržnje, iako to jeste bio slučaj.
-Upravo izostanak adekvatne reakcije nadležnih institucija u ovakvim primjerima stimuliše spiralu širenja govora mržnje i drugih oblika neprimjerenog govora u online prostoru.
Stoga bi proaktivnije postupanje tužilaštva moglo imati i širi preventivni karakter, pored onog direktno represivnog u odnosu na pojedinačno lice.
Konačno, potrebno je raditi na podizanju nivoa informisanja građanstva o mehanizmima prijave za suzbijanje govora mržnje u onlajn prostoru i ohrabrivati građane i građanke da se tako bore za zaštitu svojih prava-ističe Marinović.
Analiza je objavljena u okviru projekta „Ustanimo protiv diskriminacije, govora mržnje, mizoginije i drugih oblika digitalnog nasilja!“, koji je sproveo CGO, a podržala Kanadska ambasada.
- Tagovi:
- CGO
- Mediji
- Govor mržnje
- Zakon
