Herceg Novi: Poslije 40 godina zatvorena kultna konoba „Risan“
Izvor, foto: Novski portal
Završena je storija o kultnom ugostiteljskom objektu u Herceg Novom, konobi „Risan“.
U zasluženi odmor, poslije 53 godine ugostiteljskog rada i 40 godine otkako je otvoren „Risan“, otišao je vlasnik, Petar Bjeladinović-Bego.
Zatvorio je konobu, smještenu u prizemlju porodične kuće, na malo nezgodnoj lokaciji, jer nema parkinga.
Ni u gradu, niti na moru, između dvije ulice, Save Kovačevića i Partizanskog puta, a opet sasvim blizu.
U njoj je Bego priredio u nedjelju oproštajnu feštu za brojne prijatelje.
Bilo je smjeha, pjesme, po koja suza, prava gozba. Puno priča i sjećanja na događaje, druženja u „Risnu“, ali i vrijeme prošlo jednog Novog.
-Bilo mi je teško da zatvorim konobu, a tu su i 53 godine moga rada u ugostiteljstvu. To nije bilo osmočasovno radno vrijeme, nego duplo.
Zatvorim u 20:00 na primjer, a ostanem još 5-6 sati da pripremim meso i ostalo za naredni dan. Rekao sam sebi-dosta!
Posljednje dvije-tri godine stalno sam donosio tu odluku, ali konačno je stvarno dosta. Ova sezona mi je bila posebno teška.
Gužve u nabavci, u saobraćaju, redovi na kasi, nema parkinga…-priča za Novski portal Bjeladinović.
Sve o dobrom mesu naučio je prvo u svojoj porodici u Risnu. Prađed, đed i otac su mu bili mesari. Pomagao je ocu dok je imao mesaru u blizini današnje „Lokande“.
Naziv prvo bifea, a potom konobe, Bego je dao po svom rodom Risnu.
-Otvorio sam kafanu 1984. u kući koju sam napravio poslije zemljotresa.
Počeo sam da radim 1970. godine u tadašnjem „Exportbilju“, a onda sam do otvaranja Risna bio šef restorana „Škver“, „Bijele vile“…
Direktor mi je bio mnogo drag i dobar čovjek, Staniša Đaković, tada i direktor OOUR-a „Boka“ u okviru nekadašnjeg velikog preduzeća HTP Boka“-.
Za 40 godina u konobi je organizovano mnogo lijepih događaja, susreta, dolazili su najviše Novljani i njihovi prijatelji.
-Konoba je opstajala zahvaljujući stalnim gostima. Obično kada bi neko došao jednom, dolazio je stalno, iz Herceg Novog, ali i iz inostranstva.
Znam da je to bilo zbog domaćinskog odnosa i kvaliteta hrane, posebne atmosphere-priča Bego.
Decenijama ovdje se znalo što je na meniju- najbolji roštilj u gradu, najbolja teleća čorba…a cijene povoljne!
Ništa nije mijenjano u ponudi, a kvalitet nikada nije varirao. Jer, o izboru, pripremi i usluzi je uvijek brinuo vlasnik konobe.
-Završio sam ekonomsku školu i zapravo ja nisam ugostitelj. U moju konobu „Risan“ dolazili su i viđeniji gosti, pisci, glumci, slikari, ugledni ljekari, sportisti, političari…
Dolazili i vraćali se. Malo je bilo nekih nezgodnih gostiju. Najinteresantnije je bilo kada zatvorim konobu na mjesec, a stari gosti se ljute, smatrajući i da nemam pravo na to.
To je bila pozitivna ljutnja. Sjećam se da je Milan Dević, kada bi dolazio iz Zagreba, tako reagovao. Ovdje mu je bio kao drugi dom-prisjeća se Bjeladinović.
A prisjećaju se i Begove hrane i usluge mnogi Novljani, poput Bora Mračevića:
-U ime četiri generacije moje porodice puno smo zahvalni Begu za 53 godine vrijednog i poštenog rada, na gostoprimstvu koje nam je 40 godina pružao u konobi „Risan“, na vrhunskom roštilju i mirisu, na žardinjeri koju je održavao, ispeglanim stolnjacima i bijelim nadstolnjacima, kojih danas više nema, i svemu najljepšem što nam je pružao.
S jedne strane smo tužni što se završava jedna lijepa priča, ali smo s druge jako srećni, jer on ide u zasluženi odmor.
Želimo mu dobro zdravlje i puno godina penzionerskog uživanja i ljubavi sa svojom porodicom-poručuje Mračević.
Ugostiteljstvo je posao koji traži da mu se posvetite potpuno, da ga volite. Tu ljubav i posao prenio je Bego na djecu koja imaju svoju pizzeriju na Škveru.
Od nedjelje, ipak, Herceg Novi je ostao bez svoje kultne i omiljene kafane, konobe „Risan“, uz nadu mnogih da će jednog dana Begovi sinovi, Branko i Vladimir, nastaviti baš na tom mjestu očevu tradiciju.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Tradicija
- Konoba
- Turizam
- Ugostiteljstvo
