.jpg)
„Priče pod Rumijom“ Čeda Ratkovića okupile rekordan broj posjetilaca
Izvor: PR služba Barskog ljetopisa
Foto: Studio Media PRO
Treće veče segmenta bARS na „Barskom ljetopisu“ obilježila je promocija knjige „Priče pod Rumijom“ Čedomira Ratkovića.
Na rekordno posjećenoj književnoj večeri predstavljene su priče o Baru i Baranima dugogodišnjeg direktora nekadašnjeg barskog trgovinskog giganta „Izbor“ i bivšeg predsjednika Opštine Bar, kojeg selektor Željko Milović, u uvodnom obraćanju, naziva i „živom legendom Bara, jer je najdirektnije učestvovao u nastanku grada kakvim ga danas znamo“.
Priče su, dijelom, autobiografsko-memoarske. Milović je napomenuo da je knjiga štampana u ograničenom tiražu i da je nema u prodaji.
Milan Vujović, glavni i odgovorni urednik Radio Bara i moderator večeri, knjigu „Priče pod Rumijom“ smatra „dragocjenim štivom za buduće generacije“.
-Od čovjeka koji je bio neposredni akter brojnih događaja iz prošlosti Bara čitaoci saznaju kako se nekad živjelo u Baru i ko su bili znameniti Barani, ali i oni obični koji su kao Lesove ’sjenke’ prošli kroz ovaj grad i ispisali njegovu najljepšu istoriju-piše Vujović u recenziji Ratkovićevog djela.
Po njegovim riječima, „ništa manje značajna ostavština za budućnost su tekstovi o barskim toponimima, oronimima i hidronimima koji su pisani na osnovu pažljivo pročitane i odabrane građe“.
Za Miloša Šuštera, društveno-političkog radnika iz vremena o kojem govori knjiga, ovo djelo je „za svako poštovanje i po svom sadržaju i po namjeni“, kao i po doživljaju dok se čita.
Većinu priča je, kaže, znao, pa ga u tom smislu ništa nije iznenadilo. Postoji, ipak, nešto što, po njegovom mišljenju, jeste iznenađujuće.
-Volim ove kratke priče i književne forme kratkog sadržaja sa punoćom izražaja i dovršenom mišlju i porukama, kad se lijepo osjećate nakon čitanja, kad mnogo naučite, kad one služe za ličnu nadgradnju i podučavanje djece ili prijatelja.
Ono što može da iznenadi one koji Čeda manje poznaju je vitalnost njegovog duha i tijela s obzirom na godine.
Ono što je iznenađujuće je i to što ovakva djela štampa autor, a s obzirom na to da su od značaja za grad i šire i da predstavljaju društveno bogatstvo, volio bih da se štampaju u većem tiražu i budu dostupne većem broju čitalaca-poručio je Šušter.
Šušter se osvrnuo i na druženje sa autorom, otkrivajući da se neizbježne teme o kojima razgovaraju tiču razvoja Bara, jer su obojica u dužem periodu učestvovali u tome, nekada i presudno, dodajući da je imao zadovoljstvo i sreću što je tokom većeg dijela života imao i danas ima druga kao što je Čedo Ratković.
Ratković je kazao da nije ljubitelj ovakvih okupljanja i promocija, ali ga je jedno veoma važno obećanje dovelo na plato ispred Dvorca kralja Nikole.
Naime, predsjednik Opštine Dušan Raičević je ubijedio Ratkovića da priredi promociju svoje knjige, a zauzvrat je obećao da će biti sačuvano desetak drevnih stabala maslina u gradskom jezgru, kakvih, tvrdi Ratković, „nema na Sredozemlju“.
Ono što bi, smatra Ratković, trebalo prigrliti je i drevna knjiga „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina iz 1538, sa kojom se prvi put susreo 1979. godine, a na koju mu je ukazao prof. Božidar Damjanović.
Skrenuli su, kaže, pažnju, tadašnjem parohu, popu Femiću o kako se značajnom djelu radi, a u koliko je lošem stanju, međutim i nakon dvadeset godina knjiga je bila na istom mjestu, u istom stanju.
Ratković smatra da treba, na odgovarajući način, zaštititi ovo djelo neprocjenjive vrijednosti.
Knjigu „Priče pod Rumijom“ čini 40 naslova sa oko 200priča, događaja i sjećanja u kojima se spominje više od 500 imena, uz 200 fotografija.
Kroz sve to, čitaocu se pruža prilika da sazna više o bogatoj istoriji Bara.
-Ako knjiga nije edukativna, ako se iz nje nešto ne može naučiti, onda to nije knjiga.
Ona mora biti i ekskluzivna, a jedan od ekskluziviteta u ovoj mojoj je priča o maslinama za koje niko nije znao, a tu su, ’pod nosom-originalan je Ratković, dodajući da nije pisao hronološki.
On je pojasnio naslov knjige, objašnjavajući da je riječ o nastavku serijala čijem je nastanku doprinio:
-Tu sintagmu ’Pod Rumijom’ sam prvi upotrijebio.
Prva knjiga iz edicije bili su ’Voćnjaci pod Rumijom’ 1975, povodom tridesetogodišnjice rada ’Izbora’ i svih 3.000 primjeraka je ’planulo’.
Nakon toga, 1982. je objavljena knjiga o istoriji Bara pod nazivom ’Bar, grad pod Rumijom’. Jedan od autora ove knjige koja govori o poslijeratnom periodu grada je dr Ljubo Živković.
Četrdeset godina kasnije, stiže treće djelo iz iste edicije, to su ’Priče pod Rumijom’, koju sam pisao ja, uz pomoć Milana Vujovića i mojih sinova Predraga i Nikole-.
Ratković je dodao da bi njegova knjiga „Rodoslov porodice Ratković“ koji sadrži porodično stablo sa 11 generacija i 270 imena, od 1720. godine kada su došli u Bar do sada, trebalo da posluži Baranima kao primjer da počnu da pišu svako svoj rodoslov.
-Ako to sami ne napišete, vaši unuci neće znati ni kako se vi zovete-zaključio je Čedomir Ratković.
Milan Vujović je tokom književne večeri pročitao uvodnu priču „Velji most na rijeci Rikavac“ i priče o maslinama i starobarskim trgovcima.
Pročitan je i dio iz recenzije dr sc. Sava Markovića, kao i zapis o knjizi novinara i publiciste Pera Radovića.
