Bar, Crna Gora
23 Nov. 2024.
post-image

Vlaović: Zajedničkim naporima stvaramo ambijent u kojem ćemo zaštiti slobodu medija

Foto: MKM

Cilj Ministarstva kulture i medija (MKM) su slobodni i profesionalni mediji, društvo u kojem je sloboda mišljenja i govora neupitna, kultura dijaloga na nivou razvijenih evropskih demokratija, a napadi, prijetnje i pritisci na novinare prošlost, poručila je resorna ministarka Maša Vlaović.

Ona je, povodom obilježavanja Dana slobode medija, podsjetila da je sloboda medija ta koja oblikuje budućnost svih drugih ljudskih prava, pokreće i doprinosi njihovom očuvanju.

-Danas se podsjećamo, prepoznajemo i poštujemo doprinose novinara/ki, posebno onih koji rizikuju svoje živote da bi pružili osnovne informacije javnosti i ovaj svijet učinili boljim mjestom za život-rekla je Vlaović.

Ministarka Vlaović je istakla da MKM “vrlo konkretno, snažno i odlučno” podupire slobodu medija, kao vrhovni princip na kome počiva svako demokratsko društvo.

-Nove prijetnje slobodi izražavanja koje ugrožavaju slobodu medija ne samo kod nas već i globalno su polarizovani politički i društveni diskurs, erozija povjerenja, oslabljeni poslovni modeli tradicionalnih medija, digitalizacija koja doprinosi širenju lažnih vijesti i zanemarivanje međunarodnih standard-navela je Vlaović.

Podsjetila je da je MKM u proteklih više od godinu, zajedno sa predstavnicima medijske zajednice, nevladinih organizacija, Univerziteta, nezavisnih regulatora, pravosuđa i nadležnih državnih institucija, radilo na prvoj Medijskoj strategiji Crne Gore i novim medijskim zakonima.

Vlaović je rekla da su početkom aprila započeli proceduru razmatranja i usvajanja Strategije u Vladi Crne Gore.

-Medijska strategija 2023 – 2027, sa Akcionim planom 2023 – 2024, zasnovana je na standardima i regulatornom okviru demokratskih društava, dokumentima iz oblasti ljudskih prava sa posebnim osvrtom na slobodu izražavanja, preporukama iz Analize medijskog sektora u Crnoj Gori (JUFREX) i drugih međunarodnih dokumenata, potrebama medijske zajednice-napomenula je Vlaović.

Minisrarka poručuje da je za demokratsko i uvažavajuće društvo, u kojem se poštuju i afirmišu različitosti, a sistem izaziva da bude bolji, odgovorniji, potrebno da svi javni akteri, svojim primjerom, doprinesu stvaranju tolerantnije klime u društvu prilikom debata o temama koje izazivaju emocije kod svakog pojedinca.

Prema riječima Vlaović, medijska strategija, za prve dvije godine, predviđa preko 100 mjera sa posebnim fokusom na sigurnosti novinara, borbi protiv dezinformacija, govora mržnje i online nasilja, medijskoj pismenosti, poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja novinara.

-Novim medijskim zakonima predviđeno je više od 20 suštinskih izmjena u odnosu na važeće norme, radi podsticanja samoregulacije, predviđeno je da Fondu za pluralizam i medijsku raznovrsnost može pristupiti samo medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kao i kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja, kao što je slučaj sa jednom inostranom TV koja je sankcionisana zbog širenja mržnje-kazala je Vlaović.

Kako je kazala, isto važi i za štampane medije, odnosno internetske publikacije u slučaju da je njihov osnivač osuđen zbog govora mržnje ili širenja dezinformacija.

Vlaović je podsjetila da je Fond za medijski pluralizam, iz kojeg se finansiraju medijski sadržaji od javnog interesa, povećan više nego duplo i iznosiće oko dva miliona eura.

-Nakon završnih razmatranja na radnoj grupi i dobijanja mišljenja Evropske komisije, zakoni će biti upućeni u proceduru razmatranja i usvajanja na Vladi-naglasila je ona.

-Vjerujem da će ovaj način uspjeti da novinarstvo zauzme mjesto u društvu koje mu pripada i da će se, nakon što su prošle godine napredovali na listi Reportera bez granica, taj trend nastaviti.

Svim crnogorskim novinarkama i novinarima, urednicama, urednicima i osnivačima medija čestitamo Dan slobode medija uz uvjerenje da zajedničkim naporima možemo stvoriti ambijent u kojem ćemo zaštitu slobodu medija, potvrditi vitalnu važnost slobode izražavanja i oblikovati budućnost u kojoj su ljudska prava u centru donošenja odluka na nacionalnom i lokalnom nivou-zaključila je Vlaović.