ZHMS: Primjeri iz regiona i šire opominju na sprovođenje utvrđenih mjera
Izvor, foto: ZHMS
Povodom 44-te godišnjice razornog zemljotresa, koji je 1979. godine pogodio našu državu, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) je organizovao konferenciju "Prevencija i pripremljenost za zemljotres i mogući odgovori sistema". Cilj konferencije je bio da se javnost upozna sa mjerama prevencije i sa pripremljenošću našeg sistema za eventualni katastrofalni zemljotres. Feral.bar u rubrici Stav prenosi zaključke konferencije koje su usaglasili Milena Tomanović (ZHMS), Slobodan Radusinović (Geološki zavod), Ljuban Tmušić (Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP), Jadranka Mihaljević (ZHMS), Nina Serdar (Građevinski fakultet UCG) i Novica Mitrović (Strukovna komora arhitekata).
Razorni zemljotresi koji su se dešavali na Balkanu i šire tokom istorije razrušili su i devastirali brojne gradove i odnijeli veliki broj ljudskih života.
Cijeli prostor Južnih Dinarida je vjekovima unazad zona visokog seizmičkog potencijala, koje su u prošlosti produkovao zemljotrese ogromnih razmjera.
Katastrofalni zemljotres od 15. aprila 1979. godine koji se dogodio se u 07 časova 19 minuta, sa magnitudom Mw 7.0 jedinica Rihterove skale bio je najsnažniji zemljotres u XX vijeku na cijelom prostoru južnih Dinarida.
Trusna katastrofa koja je bila razornija od bilo koje - više vjekova unazad na ovim prostorima.
Zemljotres sa intenzitetom devet stepeni Merkalijeve skale, zahvatio je cijelo crnogorsko primorje i sjevernu Albaniju, prouzrokujući brojne ljudske žrtve i velika materijalna razaranja
U ovom zemljotresu, život je izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Više od 1.000 ljudi je povrijeđeno, a oko 80.000 je ostalo bez doma.
Zemljotres se osjetio čak na udaljenosti od 900 kilometara, dok su štete bile ograničene na Crnu Goru i sjevernu Albaniju, odnosno na prostor – po dužini od oko 100 kilometara - između Herceg-Novog na sjeveru i Skadra na jugu i po širini - oko 25 kilometara obalnog pojasa i zaleđa.
Dugoročna statistička analiza za ovaj dio Balkana, sa vrlo visokom dozom vjerovatnoće ukazuje da praktično svaka generacija, nažalost, ima veliku šansu da doživi bar jedan razoran zemljotres u svom vijeku.
Zemljotresi velike jačine spadaju u katastrofične događaje, sa velikim posledicama na širokom prostoru.
Posljedice takvih zemljotresa su:
-Gubitak ljudskih života, razaranje i rušenje naselja i infrastrukturnih objekata -saobraćajnice, elektro-energetska mreža, vodovod i kanalizacija...
-Formiranja klizišta na prostorima izgrađenim od: tektoniziranih stijena, nevezanih stijena tipa deluvijuma ili koluvijuma, zatim od vezanih poluokamenjenih i okamenjenih stijena u koje spadaju sve vrste fliševa u Crnoj Gori i klastičnih donjotrijaskih i paleozojskih sedimenata.
-Promjena toka podzemnih voda i promjena položaja izvorišta usljed tektonskog razlamanja, slijeganja i drugih vrsta poremećaja u stijenama koje predstavljaju hidrogeološke kolektore.
-Moguće i presušivanje pojedinih izvora ili vrela koji se koriste za vodosnabdijevanje.
-Podizanja ili spuštanja nivoa mora usled bitnijih tektonskih poremećaja u podmorju i u priobalnom dijelu Sredozemnog mora. Velike posljedice bi naročito izazvale poplave u ravničarskom priobalskom dijelu svih mjesta u primorju Crne Gore.
-Odroni stijena različitog intenziteta, posebno naglašeni u visokoplaninskim i strmim terenima, kao i u strmim i kanjonskim dolinama rijeka Morače, Pive, Tare a donekle Lima i Ibra.
Sve ovo, kao odgovornu zajednicu obavezuje nas na kreiranje novih i unapređenje već postojećih mjera prevencije, kao i adekvatnu pripremljenost države na odgovor usled nekog budućeg jačeg zemljotresa.
Period od 2018-2022 godine karakterisao se aktiviranjem više seizmogenih zona u Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji koje su generisale snažne zemljotrese sa značajnim efektima na površini.
Početkom 2023 godinu svjedočili smo prirodnoj katastrofi u Turskoj, koja je kroz dva razorna zemljotresa od 7.8 i 7.5 jedinica Rihtera nanijela nesagledive posledice na površini i odnijela preko 45000 ljudskih života.
Kroz navedene primjere uočeno je da i sa napretkom nauke, tehničkih dostignućima, postojećim kartama seizmičkog hazarda, implementacijom eurokodova, normativa za projektovanje i gradnju u seizmički aktivnim oblastima i td., posljedice su velike.
Stoga, moraju se poštovati sve predviđene mjere prevencije i aktivno raditi na adekvatnoj pripremljenosti u slučaju mogućih katastrofa.
Primjeri iz Regiona i šire nas opominju na sprovođenje sljedećih mjera:
• Odgovorna gradnja i planiranje.
• Revidiranje i unapređenje zakona, normativa, standarda u oblasti planiranja i građevinarstva
• Pojačan inspekcijski nadzor
• Revizija postojećeg stambenog fonda
• Kontinuirana edukacija
• Izgradnja kapaciteta i stručno usavršavanje kadrova
• Pojačanje međuresorske i institucionalne saradnje
• Objedinjavanje i ažuriranje baze podataka
• Finansijska podrška države
Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore - Direktorat za zaštitu i spašavanje nadležno je za: upravljanje rizicima, upravljanje zaštitom i spašavanjem, upravljanje sanacijom posljedica od zemljotresa, požara i drugih prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa.
• Kao krovni dokument usvojena je Strategija za smanjenje rizika od katastrofa sa Dinamičkim planom aktivnosti za sprovođenje strategije za period 2018 – 2023. godine u okviru koje su determinisani hazardi koji ugrožavaju ljude, materijalna i kulturna dobra i životnu sredinu u našoj državi.
• Zakon o zaštiti i spašavanju je bazni zakon kojim je uspostavljen način rukovođenja i koordiniranja u sistemu zaštite i spašavanja i definisane mjere i aktivnosti koje se sprovode na osnovu nacionalnih, opštinskih i preduzetnih planova zaštite i spašavanja.
• Nacionalni plan zaštite i spašavanja od zemljotresa donesen je 2018. godine i predstavlja osnovu za postupanje svih ministarstava, organa državne uprave, jedinica lokalne samouprave itd. prije, tokom i nakon događanja zemljotresa. Na osnovu ovog plana potrebno je raditi lokalne i preduzetne planove zaštite i spašavanja od zemljotresa, što znači da sve opštine i značajan broj privrednih društava mora imati jasno definisane planove zaštite i spašavanja u slučaju zemljotresa.
• Najznačajniji nedostatak sistema u ovom trenutku odnosi se na neposjedovanje opreme za traganje u ruševinama (geofoni, vibrafoni, termovizijske kamere itd.), kao i nemanje pasa tragača što u ogromnoj mjeri umanjuje mogućnosti za adekvatnu i kvalitetnu pretragu ruševina i pronalaženje preživjelih lica.
Visok nivo seizmičkog hazarda upozorava na potrebu jačanja kapaciteta i daljih istraživanja u polju inženjerske seizmologije:
• Potrebna je stalna kritička provjera postupka i rezultata ocjene seizmičkog hazarda u Crnoj Gori. Na to ukazuju i sprovedena savremena istraživanja seizmičkog hazarda u Evropi (Seismic Hazard Model 2020), kao i regionalna istraživanja (usvojeni nacionalni aneksi Eurokoda 8 u susjednim zemaljama).
• Posebnu pažnju posvetiti obradi novih akcelerometrijskih zapisa i kompatibilnosti dobijenih spektara odgovora u odnosu na usvojene projektne spektre date u usvojenom Nacionalnom aneksu MEST EN1998-1.
• Potrebno je širenje nacionalne mreže akcelerometara. Neophodno je povećati broj stanica na specifičnom tlu (ne samo tlu tipa A).
• Neophodna je regionalna saradnja u formiranju statistički pouzdane baze podataka istorija jakih kretanja tla (pogotovo imajući u vidu zapise nedavnih zemljotresa u Albaniji i Hrvatskoj). Bazu implementirati u definisanju modela predviđanja kretanja tla - validnih za seizmotektonske procese na području zapadnog Balkana.
• Jačati naučno istraživačke potencijale u inženjerskoj seizmologiji - kroz aktivnu saradnju akademskog sektora i nacionalne seizmološke službe.
Upravljanje seizmičkim rizik je ključan aspekt za organe uprave u cilju ublažavanja mogućih posledica od zemljotresa. Važnu ulogu u kreiranju politika i strategija u oblasti upravljanja seizmičkim rizikom ima akademski sektor na čelo sa Građevinskim fakultetom.
Cilj je stvoriti društvo otporno na katastrofe kroz:
• Implementacija i projektovanje u skladu sa eurokodom 8. Praćenje i dalje harmonizacije eurokodova. Praćenje razvoja eurokodova i novih generacija eurokodova.
• Procjena rizika od zemljotresa, formiranje baze podataka o postojećim objektima. Određivanje vulnerabiliteta izgrađene sredine. Procjena povredljivosti postojećih objekata.
• Primjena i razvoj inovativnih savremenih tehnologija seizmičkog monitoringa objekata.
• Rekonstrukcija, ojačanje i sanacija postojećih objekata nedovoljne seizmičke otpornosti. Razvoj inovativnih rješenja ojačanja postojećih objekata. Upotreba i primjena novih savremenih materijala.
- Tagovi:
- ZHMS
- Zemljotres
- Konferencija
