Ivana Dašić: Jezik kao spona interkulturalizma
Autorka: Ivana Dašić
Foto: NVU Drug, naslovna Feral.bar
Kolokvijalno gledano interkulturalizam predstavlja unapređenje, razvoj i promociju različitih kultura kroz međusobno poštovanje, dijalog i toleranciju.
Ovaj pojam najčešći je među manjinskim narodima, a najbolji primjer su gradovi poput Ulcinja i Bara.
Interkulturalna komunikacija je proces ili put prenošenja informacija izvan okvira jedne kulture.
Imajući u vidu da je Crna Gora multikulturalna država, njeni gradovi posebno na samom jugu posebno njeguju međukonfesionalnu sponu i interkuturalnu crtu.
Glavna poveznica između stanovnika Ulcinja i Bara u interkulturalnom okviru jeste jezik.
Svima je službeni jezik Crne Gore isti, ali nije rijedak slučaj da se i pripadnici crnogorskog, srpskog i ostalih naroda povučeni zajedničkim odrastanjem izuzetno dobro služe i albanskim jezikom.
U ulcinjskim školama struktura đaka je, u nacionalnom smislu izmješana, ali i pored toga jezik ih spaja.
Djeca su po prirodi neiskvarena bića, što bi čuveni Branko Milićević „Kockica“ rekao „Budući nosioci državnih i društvenih funkcija“, ali od najranije mladosti upijači mudrosti njihovih roditelja i mentora.
Od jaslica i vrtića, osnovne, srednje škole do nivoa fakulteta, djeca se oblikuju u pomenutim sredinama, učeći da poštuju različitosti.
Upravo je to zajedničko odrastanje, povučeno komunikacijom, veoma značajan element zajedničkog života među kulturnim zajednicama.
Tu su sportski kolektivi koji spajaju buduće asove, koji, bez obzira na različitosti, sportom prevazilaze razlike.
Slično je i sa kulturno-umjetničkim društvima, kao i sa literarnim sekcijama ili forumima mladih.
Igre bez granica, Dan Ulcinja, festivali, takmičenja unutar škola, polumaturske i maturske večeri, sajmovi i vjerski praznici nesumnjivo spajaju djecu i mlade, jer kad dijete nauči da poštuje različite kulture i običaje, ima širinu da se samonadograđuje.
Zbog same strukture stanovništva, u Ulcinju se sva državna, opštinska i mnoga druga obilježja predstavljaju dvojezično.
Isti je slučaj i sa različitim formama pisanog obraćanja ili ostvarivanja prava, od pravnih i administrativnih akata pa sve do menija u restoranima.
Međutim, interkulturalna komunikacija je osnov.
Nerijetko se učenici koji govore ili crnogorskim ili albanskim jezikom (a ne razumiju drugi), sporazumijevaju na engleskom, koji se u velikom stepenu profilisao u našem društvu i koristi se u svim sferama komunikacije.
Učenje jezika, usvajanje različitih običaja i tradicija, učestvovanje na festivalima i slavljima doprinosi homogenizaciji društva, a djeca se kroz igru i druženje nadograđuju i stiču prijateljstva za cijeli život.
Osim jezika, tu ciljnu grupu povezuje i Ulcinj, odnosno mjesto gdje žive i gdje odrastaju.
Dobra komunikacija prema ocjenama psihologa i drugarstvo spriječava vršnjačko nasilje, jer se djeca pravilno uče da poštuju različitosti.
Mladi usvajanjem različitih znanja ostvaruju dragocjena iskustva, kojima razvijaju dobru komunikaciju između sebe i trude se da eventualne nesuglasice riješe komunikacijom.
Ulcinj je sjajan grad za istraživanje interkulturalnosti.
Psihološki, za ulcinjsku i barsku djecu vrlo je važno da oni kroz upoznavanje jezika, kutlure, običaja, muzike jačaju zajedništvo, ali i toleranciju u specifičnom vremenu i na prostoru kakvo je Balkansko poluostrvo, ali koje je oduvijek poštovalo multi/interkulturalizam.
Sve vjerske zajednice, sportski kolektivi, javne ustanove omogućuju svima jednake šanse, a to je rezultanta dobro usvojenih znanja od najranijih uzrasta.
Bez obzira na jezičku barijeru mješovita odjeljenja veoma su korisna za svaku zajednicu, jer Ulcinj ne čini samo jedan narod, već su imena poput Riza Šurle, Miška Mirovića, Fadila Taipovića, Sabataja Cevija, Lika Cenija, Balšića, Braće Fani, Fićirije Hasanagića, kao i mnogih znamenitih Ulcinjana dokaz da se Ulcinj gradi kroz različitost, a slično je i sa Barom.
Stariji su tu da usmjeravaju djecu prema interkulturalizmu, jer će ona u budućnosti biti nosioci ovog koncepta, jer oni su ti koji će prvi da izazovu konflikt, ali su oni ti koji će najprije da se pomire i sagrade prjateljstva za cijeli život!
Tekst je nastao u okviru projekta ,,Interkulturalan život djece u Ulcinju” koji NVU ,,DRUG” sprovodi uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Autorka je izvšna koordinatorka NVU ,,Drug“
