Bar, Crna Gora
22 Nov. 2024.
post-image

Jakšić Stojanović: Masovni turizam nije naš pravac, treba planirati ponudu

Izvor: Pobjeda

Autorka: Nada Kovačević

Foto: Privatna arhiva, FB

Došlo je do značajnih promjena na svjetskom turističkom tržištu kako na strani ponude, tako i na strani tražnje i Crna Gora mora što prije unaprijediti marketing i diverzifikovati turističku ponudu - ističe za Pobjedu prof. dr Anđela Jakšić- Stojanović, vanredna profesorica iz oblasti marketinga i menadžmenta na UDG.

- Nedovoljno se primjenjuju alati i tehnike digitalnog marketinga, a primjetno je i odsustvo učešća relevantnih stejholdera koji su važni za razvoj jedne turističke destinacije.

 Sve u svemu, stiče se utisak jednog stihijskog, nedovoljno planiranog, marketinškog nastupa koji kao takav ne može dati željene rezultate - poručuje Jakšić-Stojanović dodajući da marketinški nastup nije dovoljno planiran i koncipiran u skladu sa savremenim trendovima i kretanjima na tržištu, kao ni sa željama, očekivanjima i potrebama definisanih ciljnih grupa.

Nudimo samo sunce - more - pijesak

Kako ističe primjena digitalnog marketinga u turizmu je postala imperativ na globalnom turističkom tržištu i, samim tim, ima izuzetan značaj u savremenom poslovanju.

Preporuke prof. dr Jakšić-Stojanović kada je naša zemlja u pitanju temelje se na tome da je neophodno uložiti napore kako bi koncept ,,3S“ (Sun-Sea-Sand), na kojem je utemeljena naša turistička ponuda, zamijenili konceptom ,,3E“ (Excitement-Entertainment-Education), mnogo intenzivnije raditi na diversifikaciji turističke ponude i kreiranju novih turističkih proizvoda i usluga, kao i razvijati one oblike turizma koji će nam omogućiti ravnomjerniji turistički razvoj - ovdje prvenstveno misli na zimski, planinski, ruralni, sportski, zdravstveni, avanturistički itd.

- Osim toga, nužno je zaustaviti dalju devastaciju nacionalnih parkova, ali i razvoj turizma u narednom periodu intenzivnije povezati sa razvojem proizvodnje i poljoprivrede.

Crna Gora ima izuzetan potencijal da postane visokokvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija sa prepoznatljivim imidžom na tržištu.

Međutim, ono što mi trenutno nudimo je masovni turizam, koncept ,,3S“ koji je zasnovan na ponudi sunca, mora i pijeska.

Takav turistički proizvod nam ne može pomoći da riješimo nijedan od ključnih problema, a tu prvenstveno mislim na neravnomjernu prostornu i vremensku distribuciju turističkog prometa, izuzetno izraženu sezonalnost turističke ponude itd - kaže Jakšić-Stojanović.

Osim toga, po njenim riječima, ovakav turistički proizvod može dovesti do ozbiljne devastacije prirodnih resursa koji su naš najznačajniji turistički resurs.

- Na turističkom tržištu zadnjih godina prisutan je trend ka češćim, a kraćim putovanjima, a uočen je i značajan porast interesovanja za individualna putovanja, daleke i egzotične destinacije.

Turisti su, upravo zahvaljujući savremenim ICT tehnologijama, izuzetno dobro informisani o ponudi destinacije. Njihova očekivanja su mnogo veća, a zahtjevi sofisticiraniji nego ranije - kaže naša sagovornica.

Turistička destinacija ne može dostići maksimalne potencijale bez kvalitetnog marketinga, a po riječima naše sagovornice to nam je najveća slabost.

- Samo ću pomenuti neke od ključnih nedostataka koji se vezuju za marketing turističke destinacije Crne Gore: slogan koji, iako je zvučan i efektan, na pravi način ne ističe ključne konkurentske prednosti Crne Gore na tržištu i ono što je čini posebnom u odnosu na druge turističke destinacije (što treba da bude njegova ključna svrha) - smatra Jakšić-Stojanović.

Diverzifikovati ponudu

Ona smatra da Crna Gora shodno promjenama ponude i tražnje na svjetskoj sceni mora unaprijediti marketing i diverzifikovati turističku ponudu.

- Došlo je do značajnih promjena na turističkom tržištu kako na strani ponude, tako i na strani tražnje. Koncept ,,3S“, zamijenjen je konceptom ,,3E“.

Na strani ponude uočava se kontinuirano unapređenje kvaliteta turističke ponude, kreiranje novih turistističkih proizvoda, digitalizacija poslovanja, primjena savremenih tehnologija u promociji i prodaji turističkih usluga itd.

U takvim uslovima razvoj turizma mora biti utemeljen na strateškom planiranju uz aktivno učešće svih stejkholdera - objašnjava Jakšić-Stojanović dodajući da je to posebno važno kada je u pitanju marketing turističke destinacije, koji igra izuzetno značajnu ulogu u kreiranju prepoznatljivog imidža

Ona napominje da ubrzani razvoj digitalnog marketinga iziskuje kontinuirano praćenje trendova na tržištu, prilagođavanje dinamičnim promjenama okruženju i primjenu novih alata i tehnika marketinga.

- Ne treba zanemariti ni činjenicu da se kanalima digitalnog marketinga informacije prenose jako brzo i u kratkom vremenskom periodu stižu do velikog broja korisnika, a greške skupo koštaju i teško se praštaju.

Drugim riječima, digitalni marketing je jedan kompleksan proces koji podrazumijeva ozbiljan i studiozan pristup i adekvatno strateško planiranje, te se njemu mora posvetiti posebna pažnja - najprije kroz izradu adekvatne strategije digitalnog marketinga turizma Crne Gore, definisanje ključnih ciljeva koji se žele postići, identifikovanje najznačajnijih aktivnosti i mjera koje treba realizovati kako bi se ostvarili željeni ciljevi, pripremu akcionog plana sa jasno definisanim nosiocima svih planiranih aktivnosti i vremenskim okvirom za realizaciju istih i naravno adekvatnu kontrolu i evaluaciju svih realizovanih aktivnosti - smatra Jašić-Stojanović dodajući da jedino tako doživljen i realizovan digitalni marketing može doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva bilo koje turističke destinacije.

Jakšić-Stojanović napominje da su društvene mreže trend koji je na globalnom tržištu prisutan već godinama ali, nažalost, mi i u ovom dijelu značajno kaskamo za najrazvijenijim turističkim destinacijama svijeta.

Društvene mreže

- Imajući na umu aktuelne trendove i kretanja na tržištu, kao i činjenicu da živimo u vremenu u kojem se proces digitalizacije ubrzano odvija, jasno je zašto društvene mreže igraju značajnu ulogu u svim segmentima ne samo poslovanja, već i svakodnevnog života, pa je sasvim logično da ovaj trend bude prisutan i u turizmu - kaže Jakšić-Stojanović.

Upravo iz tog razloga napominje da mnoge razvijene turističke destinacije su već godinama kreirale koncept nastupa na društvenim mrežama i adekvatne sadržaje koje su namijenjeni svakoj od društvenih mreža pojedinačno, jer nipošto ne treba zaboraviti činjenicu da je koncept svih tih mreža drugačiji, kao i da su namijenjene različitim ciljnim grupama.

- Kapacitet naših plaža je maksimum 270.000 posjetilaca, a mi smo svjedoci da na Primorju na plažama boravi u jednom danu čak 700 do 800.000 posjetilaca.

Zamislite kakav je to udar na prirodnu sredinu sa jedne strane, a sa druge strane u takvim uslovima turistima nije moguće ponuditi visokokvalitetan turistički proizvod - objašnjava Jakšić-Stojanović.

Takođe, smatra da osim diverzifikacije turističke ponude treba u kontinuitetu raditi i na unapređenju kvaliteta turističkih proizvoda i usluga, a digitalizacija poslovanja u turizmu i primjena savremenih tehnologija su jedan od imperativa budućeg turističkog razvoja.

- Razvoj turizma u Crnoj Gori mora biti utemeljen na strateškom planiranju uz aktivno učešće svih stejkholdera – Vlade, nadležnih ministarstava, Nacionalne turističke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, naučno-istraživačkih i kulturnih institucija, turističkih preduzeća, nevladinih organizacija, lokalnog stanovništva itd - kazala je Jakšić-Stojanović.

Zaključuje da treba da slijedimo aktuelne trendove i kretanja na turističkom tržištu i nada se da ćemo u budućnosti, u skladu sa navedenim preporukama, mnogo ozbiljnije pristupiti razvoju turizma kao jednom od ključnih temelja privrednog razvoja Crne Gore.

Influenseri, blogeri, vlogeri, jutjuberi…

Dok je klasični marketing obično podrazumijevao organizaciju boravka novinara u određenoj destinaciji (obično u predsezoni i postsezoni), danas taj koncept podrazumijeva i druge kreatore javnog mnjenja koji se mnogo više fokusiraju upravo na digitalni marketing.

- Tu se prvenstveno misli na influensere, blogere, vlogere, jutjubere itd, posebno u segmentima koji su značajni za razvoj turizma u jednoj destinaciji (kultura, gastronomija, zdrav život, aktivni odmor).

Upravo su se iz tog razloga mnoge destinacije opredijelile za ovaj vid promocije koji, ukoliko se adekvatno planira i realizuje, može donijeti brojne benefite određenoj turističkoj destinaciji i doprinijeti njenom pozicioniranju na globalnom turističkom tržištu - poručuje Jakšić-Stojanović.

Ne koristimo benefite digitalnog marketinga

Stav prof. dr Jakšić-Stojanović je da Crna Gora još uvijek nije iskoristila benefite koje primjena digitalnog marketinga može donijeti jednoj destinaciji kada je u pitanju kreiranje njenog prepoznatljivog imidža i njeno pozicioniranje na globalnom turističkom tržištu.

- Ovo treba da bude jedan od ključnih prioriteta u budućem marketinškom nastupu. Spektar kanala i alata digitalnog marketinga je izuzetno širok ali, nezavisno od toga koji će se od njih primjenjivati, neophodno je krenuti od polazne tačke na kojoj se temelji svaki vid marketinške aktivnosti, a to je poruka koja mora biti usklađena kako sa prirodom i karakteristikama same destinacije, tako i sa željama, potrebama i očekivanjima definisanih ciljnih grupa - objašnjava Jakšić-Stojanović.

Digitalni marketing, po njenim riječima, ima brojne benefite. On omogućava obraćanje ciljnim grupama koje je moguće targetirati po različitim kriterijumima, uspješnije lansiranje novih proizvoda i usluga, mogućnost ostvarivanja interakcije i dvosmjerne komunikacije sa publikom, dobijanje brzih povratnih informacija, mogućnost kreiranja baze podataka o potencijalnim korisnicima, troškovi su relativno niski u odnosu na klasični marketing...