Povodom Svjetskog dana socijalne pravde
Ujedinjene nacije (UN) donijele su 2007. odluku da se 20. februar obilježava kao Svjetski dan socijalne pravde. Države članice UN su priznale da slavljenje ovog dana može pridonijeti učvršćenju napora međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva, povećanja zabrinutosti za dostojanstvo rada, jednake mogućnosti i pravični pristup socijalnim dobrima, te pravdi za svaku ljudsku osobu, odnosno, najjednostavnije-ostvarenju "društva za sve", podsjećaju iz Banke hrane Crne Gore.
-Mišljenja smo da je prije svega važno da ljudi ne žive u siromaštvu.
Pored toga, država mora da omogući šansu za učestvovanje u društvu kroz jednakost obrazovnih šansi, te jednakost šansi žena i muškaraca-navodi Marina Medojević, predsjednica Banke hrane Crne Gore.
Medojević ukazuje da je 2008. formiran Indeks socijаlne prаvde koji upoređuje šest kriterijuma, odnosno tri grupe pokazatelja:
-Prvu čine pokazatelji siromaštva i nejednakosti, a drugu grupu pristup javnim dobrima,, infrastrukturi sa akcentom na pristup kvalitetnom zdravstvu i obrazovanju, informisanje i kultura.
Treći segment čine šanse na tržištu rada i indikatori dostojanstvenog rada.
Država Crna Gora ima Direkciju za socijalnu pravdu koja bi mogla da nas informiše koliki je Indeks socijаlne prаvde u našoj države.
Ona bi trebala da se zalaže za neselektivna zaposljavanje, za adekvatne naknade za nezaposlenost, unapređenje i proširenje obuhvata socijalnih davanja osobama koje su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti-dodaje Medojević.
-Crna Gora je država sa izrazitim ekonomski i socijalnim nejednakostima. Naše stanovništvo je među siromašnijim u Evropi.
Zbog toga je neophodno napraviti Strategiju kojom bi bile definisane sve aktivnosti usmjerene na smanjenje siromaštva i nezaposlenosti, unapređenje ravnopravnosti, borbu protiv diskriminacije i poštovanja ljudskih prava.
Za ostvarivanje društva socijalne pravde neophodne su promjene u svim segmentima društvenog života, za šta je prije svega neophodna politička volja.
Potrebno je izmijeniti zakone o socijalnoj zaštiti, o finansijskoj podršci porodici sa djecom i ojačati Centre za socijalni rad u svakom mogućem pogledu.
Unaprjeđenje sistema obrazovanja, koje treba da bude dostupno svima, jedna je od najvažnijih stvari u tom procesu.
Pronalazak posla i dalje ne znači izlazak iz siromaštva. O realnom stanju najbolje govore podaci o kupovnoj nemoći minimalne, ali i prosječne zarade-ističe predsjednica Banke hrane Crne Gore.
Ona dodaje da “moramo imati definisanu opštu sigurnosnu mrežu koja obuhvata visinu dohotka ispod koje ne bi smio pasti nijedan član društva” .
-Ne postoji strateški pristup javnih politika za podizanje značajnog broja ljudi iznad granice siromaštva na kratak i srednji rok.
Socijalna zaštita mora sadrzati politike tržišta rada i programe koji su namijenjeni lakšem zapošljavanju i koji doprinose učinkovitosti tržišta rada i programe socijalnog osiguranja radi ublažavanja rizika vezanih uz nezaposlenost, zdravlje, invalidnost, nesreću na poslu i starost.
Pomoć za stanovanje mora biti riješena na održiv način i zavisiti od visine dohotka, imovine, broja članova porodice, stambenih troškova.
Socijalne penzije moraju zaživjeti što prije, najstariji stanovnici bez ikakvih prihoda ne smiju ostati bez ikakve podrške-ističe Medojević.
Ona napominje da pozitivna lista lijekova mora biti proširena, kao i dostupnost liječenja.
-Učestalost javnih apela za liječenje je upozoravajuća. Povećanje iznosa materijalnih davanja i uspostavljanje socijalnih prodavnica ili bonova za hranu, ne smije se dalje odlagati.
Crnoj Gori je prijeko potreban strateški okvir koji će adekvatno odgovoriti na siromaštvo i rastuće društvene nejednakosti-poručila je Medojević.
