GSS: Planina se mora poštovati
Izvor: Dan
Autor: Milan Sekulović
Foto: GSS
Na crnogorskim planinama tokom prošle godine ugašena su tri života, ali su pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) u 23 akcije uspjeli da spasu 43.
Kako je "Danu" kazao Željko Loncović, načelnik GSS Crne Gore, sa planinama se ne treba šaliti, one iziskuju i zaslužuju poštovanje, te stoga savjetuje da se svi na njima ponašaju prikladno i tako sačuvaju sebe.
On navodi da se nesreće na planinama najčešće dešavaju iz tri razloga i to su neznanje, nepažnja i neozbiljnost. U GSS-u svi ljudi rade volonterski i spasavaju tuđe, rizikujući svoje živote.
– Vrlo često ljudi ili iz nepažnje ili neznanja skreću sa markirane staze i idu kontra, te tako zapadnu u problem.
U neznanju ljudi često pokušavaju da navike iz urbanih sredina prenesu na planinu, a to je neprihvatljivo i neshvatljivo.
Planina ima svoje zakone i pravila, koji se moraju poštovati jer su od presudne važnosti za život.
Planinarstvo je sport sa kontrolisanim rizikom, kada se stvari izmaknu kontroli nastaje opasnost-kaže Loncović.
Loncović ističe da se na planinu ne ide bez njenog poznavanja, adekvatne obuće, odjeće i spremnosti.
Ističe da je neshvatljiv užitak pojedinaca koji žele da se pohvale da su neki vrh popeli u papučama.
– Čak se dešavalo da ljudi iznose na vrhove planina bebe od po par mjeseci, sve da bi rekli kako je njihovo dijete sa manje od godinu bilo na nekom vrhu.
Tako dovode u opasnost sebe i to dijete – upozorava Loncović.
Planinarski savez je u novembru saopštio da se u cilju potpune bezbjednosti svih korisnika pješačkih i planinskih staza u Crnoj Gori, privremeno zatvaraju za korišćenje sve uređene planinarske staze u primorskom i centralnom brdskom dijelu Crne Gore do 1.500 metara nadmorske visine, od 1. decembra do 30. aprila ove godine.
Loncović ističe da se staze ne mogu zatvoriti, ali da je to preporuka da se u planinu ne ide.
– Naravno ljudi često ne poštuju preporuke, pa tako u saobraćaju piše da je ograničenje 60, a neko vozi 120.
I onda kažu bio je to momenat, nije bio momenat, nego nije pitanje da li će se nešto desiti kada ne poštujete pravila, već samo kada će se desiti – istakao je Loncović.
Osnovni cilj Gorske službe spašavanja je pomoć i spasavanje u planinama, na stijenama, speleološkim objektima, i drugim nepristupačnim mjestima kada pri spasavanju treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu.
Gorsku službu spašavanja Crne Gore čine crnogorski alpinisti, speleolozi, planinari, skijaši, ljekari i piloti koji su završili kompleksnu obuku spasavanja ljudi u planinama i osposobili se za sve tehnike gorskog spasavanja, uključujući helikopterska spasavanja, kao i potrage po nepristupačnim terenima.
Kadrovski potencijal GSS-a čine: 16 gorskih spasilaca, 15 pripravnika za gorskog spasioca, tri ljekara spasioca, tri instruktora GSS-a i 17 počasnih članova GSS-a.
Rizikujući svoje spasavaju tuđe živote, foto: GSS
Zvanja u GSSCG su: pomažući član, pripravnik za gorskog spasioca, speleo spasilac, ljekar spasilac, gorski spasilac, helikopterski spasilac, instruktor GSS-a, počasni spasilac.
Gorska služba spašavanja Crne Gore sarađuje sa svim službama i organizacijama u Crnoj Gori koje za cilj imaju spasavanje ljudi.
GSSCG je prepoznata kao specijalistička jedinica u Strategiji za vanredne situacije i sa Sektorom za vanredne situacije MUP je zaključila Ugovor o stručno-tehničkoj saradnji, tako da najveći broj spasavanja u planini se realizuju u saradnji sa Aviohelikopterskom jedinicom MUP-a i upravo zahvaljujući brzom helikopterskom transportu mnogo ljudi je spašeno sigurne smrti.
Prvi zadatak GSS je preventiva u planini.
Tu oblast koja definiše bezbijednost ljudi u planini kod nas u Crnoj Gori još zakonski nije definisana, tako da nijedna bezbjednosna preporuka GSS CG za posjetioce planina nije obavezujuća.
Neke zemlje iz okruženja imaju zakon o GSS koji je definisao prava i obaveze GSS iz oblasti sigurnosti ljudi u planini.
Donošenjem Zakona o GSS bi mnogo uticali na bezbjednost ljudi u planini i tim naše planine učinili bezbjednijim.
Volontiraju 60 godina
GSS ove godine slavi 60 godina postojanja, a Loncović kaže da je skoro nemoguće prebrojati sve akcije i broj spasenih života. Održali su se šest decenija kao volonterska služba.
– Sve se promijenilo i oprema i uslovi, kao i pravila, ali je GSS bila i ostala, opstala i nastavila da počiva na principima volonterizma i humanosti – ističe Loncović.
Gorska služba spašavanja Crne Gore je nacionalna, humanitarna, stručna, neprofitabilna organizacija koja obavlja djelatnost od interesa za Crnu Goru, čiji je osnovni cilj pomoć i spasavanje ljudi u planini i drugim nepristupačnim mjestima.
Osnovana je 1963. godine u Nikšiću.
S obzirom na to da je u Nikšiću tada postojalo veoma aktivno Planinarsko smučarsko društvo "Javorak" u kojem su sekcije kao što su alpinistička, smučarska, speleološka bile vrlo aktivne i postizale značajne rezultate u tadašnjoj SFRJ, prirodno je bilo da se u takvoj sredini formira i GSS.
