.jpg)
Budva: Održana javna tribina "Žene u političkom i javnom životu"
Foto: Bu2
U okviru projekta „Tvojih pet minuta“ koji je u saradnji sa budvanskom lokalnom samoupravom pokrenula NVO „Grupa građana Bu2“ , u Velikoj sali Opštine Budva održana je javna tribina "Žene u političkom i javnom životu".
-Projekat "Tvojih pet minuta" ima za cilj pokretanje pitanje rodne ravnopravnosti u Budvi, i to kroz niz aktivnosti koje će trajati dva mjeseca.
Ova inicijativa će kao mjesto dijaloga okupiti značajan broj eminentnih intelektualki, javnih djelatnica, umjetnica i političarki-kazali su iz NVO "Grupa građana Bu2".
Učesnice tribine bile su potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Maja Vukićević, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva, Danijela Došljak, državna sekretarka u Ministarstvo kulture i medija (MKM) Milijana Vukotić Jelušić, diplomirana ekonomistkinja i odbornica u Skupštini opštine Budva Dragana Kažanegra Stanišić, novinarka Radio Budve Aleksandra Pavićević i magistarka dramskih i audiovizuelnih umjetnosti i portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović.
Došljak je izrazila zadovoljstvo što je u prilici da otvori prvu u nizu tribina na koja će pokrenuti pitanja uloge žena u političkom i javnom životu, te rodne ravnopravnosti i zastupljenosti žena na rukovodećim funkcijama.
-Nergiranje i ugrožavanje prava žena i njihova društvena nevidljivost obilježavaju sva društva i kulture kroz istoriju.
Stvaranje uslova za ravnopravnost žena i muškaraca i dekonstrukcija kompletnog sistema odnosa polova, koji je zasnovan na moći, dominaciji i privilegijama samo jednog pola, predstavljaju temelj izgradnje demokratskog civilnog društva.
Poveljom UN i usvajanjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima promovisana je jedna nova ideologija ljudskih prava.
Na tom putu izgradnje ljudskih prava i ravnopravnosti muškaraca i žena međunarodna zajednica donijela je mnoga dokumenta koja se odnose na prava žena i unaprijeđenje njihovog društvenog položaja.
Međutim, pravo glasa kao ni druga građanska prava nisu ženama po automatizmu donijela oslobađanje od podređenosti i nejednakosti. Stvarnost pruža obilje dokaza za to.
Jedan od njih se ogleda i u ograničenim domašajima pasivnog biračkog prava da budu birane u organima vlasti.
Muškarci se prema uključenosti žena u organe vlasti još uvijek odnose kao prema nametnutoj kvoti-istakla je Došljak.
Vukićević je kazala da u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope najmanje trećina poslanika moraju biti žene, te da se učešće žena u podstiče u većini organa ove institucije.
Skupština broji 612 poslanika, od čega su 245 poslanica. međutim, “ manjkavost je što su šefovi veoma uticajnih političkih grupa, kojih je ukupno pet, isključivo muškarci”.
-To govori da žene ipak malo teže dolaze do pozicija za koje se vezuje najveća moć, iako u istoriji imamo primjere žena koje su bile na važnim pozicijama, od Margaret Tačer, koja je obilježila jednu političku epohu, pa i u skorije vrijeme Angele Merkel.
Ali, u odnosu na muškarce to je mnogo manje žena-rekla je Vukićević.
Ona se osvrnula i na crnogorske prilike i princip kvota i afirmativne akcije, uz obavezujuću odredbu da 30 odsto kandidata na izbornim listama budu žene.
-Suština je da je važan kvalitet da pokrivate neku poziciju, ne da li ste muškarac i žena, ali za društvo kakvo je Crna Gora, koje je duboko tradicionalno i konzervativno, važno je da imamo princip afirmativne akcije i nadam se da će to u budućnosti biti 40 odsto.
Vjerujem se da će žene dobiti priliku da pokrivaju neke funkcije za koje se vezuje najveća moć.
Trenutno to nije tako, iako u Crnoj Gori ima mnogo žena koje su na važnim funkcijama.
Budva je, naravno, izuzetak, ovdje imamo dosta žena koje su na liderskim pozicijama i koje su pokazale da mogu da se nose sa zadacima koje ta mjesta podrazumijevaju-navela je Vukićević.
Došljak se nakon izlaganja Vukićević osvrnula na učešće žena u organima vlasti na opštinskom nivou u Budvi.
-Zadovoljstvo mi je što je u našem parlamentu većina žena i zadovoljstvo mi je što mogu da radim sa svojim koleginicama koje su sekretarke sekretarijata, direktorke javnih ustanova i preduzeća, kao i glavnom administratorkom.
To znači da u Opštini Budva Povelja nije samo na papiru primijenjena već i u praksi, što je rijetkost u drugim opštinama u Crnoj Gori, jer se a prirori ne daje mogućnost ženama da odlučuju-istakla je ona.
Vukotić Jelušić kazala je da je Budva lider u promovisanju novih društvenih vrijednosti, te istakla da se nada da će taj primjer da slijede i ostale opštine.
-Voljela bih da se ta vrsta formalne moći ovaploti i u suštinskoj moći i da se odluke neće donositi na drugim mjestima, već na mjestima na kojima sjede žene.
To bih voljela takođe da bude praksa i nadam se da hoće-kazala je Vukotić Jelušić.
Ona je upozorila na problem da muškarci imaju pravo puno toga da budu, pri čemu se žene svode na ono što oni nisu.
-To je praksa kojoj se ja želim suprotstaviti u svom djelovanju, i porodičnom, i političkom, i prijateljskom.
Nije lako biti u politici ovih dana i neće nikad biti lako ni muškarcima, ni ženama. Ali je ženama teže jer su vrlo često predmet predrasuda, seksističkog odnosa društva prema njima.
Prije ćete vidjeti ženu u eksplicitnoj seksualnoj ženi karakterističnoj za mimove koje vidimo po društvenim mrežama, nego što će to biti muškarac.
Vrlo često ćete vidjeti da ne praktikujemo rodno senzitivni jezik i da smo došli do toga da ne možemo prihvatiti promjenu.
Tako smo u vrijeme komunizma i socijalizma imali druga i drugaricu, a onda smo u neoliberalnog kontekstu dobili gospodina i gospođu, ali nam je teško da prihvatimo da imamo psihijatra i psihijatricu, doktora i doktoricu.
To su neke dimenzije na kojima svi zajednički još uvijek moramo da radimo-zaključila je.
Kažanegra Stanišić saopštila je da je jedan od osnovnih motiva da počne da se bavi politikom, između ostalog, bila afirmacija žena u politici i drugim društvenim aspektima.
-Iako cijenim da su Budva i Boka u smislu emancipacije prilično razvijene i napredne sredine u odnosu na druge djelove države, smatram da je još puno posla potrebno da bi se unaprijedi poimanje žena i njihov mogući doprinos društvu.
Rodna ravnopravnost nije samo osnovno ljudsko pravo, već neophodan temelj za razvoj društva.
U svijetu je bez sumnje postignut napredak ka rodnoj ravnopravnosti, ali jednak položaj i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i sloboda ostaju cilj za čije ostvarenje je potrebno još mnogo toga uraditi-poručila je ona.
Pavićević je istakla da je kao autorka emisije "Otvoreno o NVO" stekla utisak da je u posljednje vrijeme sve više žena koje su izvršne direktorke u nevladinom sektoru.
Ona je govorila i o položaju žene u medijima.
-Negdje smo svjesni da su žene danas sve više prisutne u medijima, ali ono o čemu bismo trebali da vodimo računa jeste na koji način su one predstavljene.
Možemo govoriti o ženi koja je dobra majka, koja je kvalitetna žena i o ženi koja je ostvarena ili uspješna u svom poslu.
A sami ste svjedoci da nije baš lako u svim tim segmentima biti uspješan i mislim da uvijek jedan dio moramo malo zapostaviti nauštrb onog drugog-kazala je Pavićević.
Todorović je kazala da od praistorije do kraja 19. vijeka žene nisu bile toliko vidljive kao stvaraoci.
One, kako je navela, jesu bile muze umjetnicima, “ali, nemamo ženu koja je istaknuta kao umjetnik”.
-Najbolji primjer toga pokazuje knjiga „Jansonova istorija umjetnosti“ čije je prvo izdanje štampano 1962, i u tom izdanju, koje objašnjava period od praistorije do 20. vijeka, nemamo nijednu fotografiju umjetnice ili djela umjetnice.
To je poražavajuće, jer je u pitanju udžbenik koji se i dan danas izučava na fakultetima umjetnosti.
Kasnije je izdanje dopunjeno i postoje fotografije, postoje žene kroz istoriju koje su se izdvojile i koje su svojom pojavom, radom i trudom razbijale te stereotipe, a postoje i muškarci koji su ženama dali priliku i pokazali nam da su kroz istoriju postojale jake žene-navela je Todorović.
Razgovor je moderirala novinarka Radio Televizija Budva Lidija Bojović.
