Radulović: Zbog nedostatka avio-linija gubimo milione
Izvor, foto: Pobjeda
Autor: Nada Kovačević
Ova godina, što se tiče najava turista, obećava i ako se ne desi neki od globalnih ili unutrašnjih potresa imaćemo dobru sezonu.
Međutim, kako je Pobjedi kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik hotelske kompanije Montenegro stars Žarko Radulović, imali bismo ih i više da imamo dovoljno avio-linija.
Zbog nedostatka avio-linija gubimo milione i potrebno je, kako naglašava, da država ispravi greške prethodnika - da ojača Er Montenegro ili da privuče neku privatnu avio-kompaniju.
- Sve bi to bilo još bolje da imamo nacionalnu avio-kompaniju. Zapravo, zvanično je imamo, ali ne i suštinski.
Da razjasnimo - niko nema ništa protiv Er Montenegra, naprotiv, želimo da uspije - valjda je jasno da je njihov uspjeh naš uspjeh jer mi smo to iskusili odlično sa Montenegro erlajnzom i odlično znamo koliko privredi znači jaka avio-kompanija.
Imali smo sezonu od 250 do 260 dana, a sada smo pali na 140-150, dakle 100 i više dana smo izgubili, a to je više od tri mjeseca efektivne sezone - poručuje Radulović.
Kako ističe ,,taj ko je ukidanjem Montenegro erlajnza, ukinuo 500 ili 600.000 putnika koliko ih je doveo u posljednjoj godini prije korone – napravio je nemjerljivu štetu“.
- Da se to više ne bi ponavljalo, taj primjer uvijek treba da imamo na umu kao opomenu koliko je lako nešto srušiti, a koliko teško nešto stvoriti.
I da isključimo političke kalkulacije u biznisu.
Iznad svega da odgovorno upravljanje novcem građana nije politički hir već obaveza da se građanima polažu računi, a moraće da ih polože naročito za ovaj period kad smo duboko potonuli - poručuje Radulović koji u intervjuu za Pobjedu priča o rješavanju problema sive zone, aerodroma, ali i o nestabilnoj političkoj situaciji koja ugrožava investicije.
Imamo problem sa avio-linijama, gubimo milione zbog toga. Kako vidite rješenje?
-Država treba da ispravi greške prethodnika. Da ojača Er Montenegro ili da privuče neku privatnu avio-kompaniju, a koliko mi je poznato nekoliko ih traga za novim habom koji su izgubile zbog rata u Ukrajini.
Ako i to nije moguće – treba se okrenuti ,,lou kosterima“. Pogledajte primjer aerodroma u Skoplju.
Nakon dolaska Viz era, kojem je Skoplje sada matični aerodrom, postao je misaona imenica za nas u ovom trenutku.
Neophodno nam je znanje, kreacija, iznad svega svijest donosilaca odluka da je za Crnu Goru – avio-povezanost sve!
Mislite li da je dobro da se aerodromi daju na koncesiju, kako bi putnici imali bolji servis?
-Nemam detaljan uvid u stanje, ali mišljenja sam da je dobro da aerodromi ostanu u državnom vlasništvu ili da se nađe neki kredibilni partner kojem će se povjeriti upravljanje, ali da država zadrži vlasništvo.
To znači da njima upravljamo u skladu sa potrebama destinacije, da smo u poziciji da reagujemo na promjene na tržištu davanjem povlastica kompanijama, da razrađujemo avio-linije koje su nama najprofitabilnije, slijedimo svoj interes...
Tačno je, koncesije znače rast broja putnika, poboljšanje kvaliteta servisa, ali i podrazumijevaju da je koncesionaru primarni njegov poslovni interes, a ne interes države.
Najoptimalnije bi bilo kad bi država mogla da nađe snage da zadrži vlasništvo, upravljanje povjeri profesionalcima čija se stručnost mjeri postignutim rezultatima, a ne partijskim napredovanjem i da od tih aerodroma, uz pomoć države, kreditno zaduženje - koje ne bi bilo tako teško vratiti, proširi kapacitet i poboljša servis aerodroma.
Da li je rješenje da osposobimo aerodrome da rade i noću?
-Trebaju nam aerodromi koji rade 24 sata. Činjenica je da noću najviše lete ,,lou kosteri“ jer im je prevoz najjeftiniji, a zarada najčistija, budući da se gro prevoza obavi tokom dana.
Period od 23:00 do 06;00 je period kada avio-kompanije ostvaruju ekstra profit i pokušavaju da u tim satima lete na aerodrome tipa Crne Gore i slične - turističke destinacije.
Primjera radi, nama najbliži Dubrovnik - ostvaruje veći promet noću nego danju i svaki aerodrom tog tipa, da ne govorimo o Antaliji.
Tako da bi i Tivat i Podgoricu trebalo osposobiti za 24-časovne letove.
Za to su potrebne veće piste i prateća infrastruktura koja će da podrži tu frekvenciju saobraćaja počevši od parkinga do sabraćajnica.
Uzalud na svakih 30 kilometara duž obale postoje predivna turistička mjesta, ako let od Londona to Tivta traje kraće - nego vožnja od Tivta do Budve?!
U svakom slučaju to mora da bude ekonomski, a ne politički utemeljena računica.
Kakve su najave za ovu godinu, kada očekujemo prve grupe turista?
-Prvi turisti su stigli prvog januara i sezona je počela. Mogu da kažem, bar na osnovu rezultata moje kompanije, a slično je i kod drugih koji rade u ovom periodu-ovogodišnji januar - po finansijskim rezultatima protekao je najbolje u posljednjih 20 godina.
Znači, taj fenomen od prošle godine da je sezona trajala od 31. decembra nastavlja se i u ovoj godini.
Ukoliko se ne desi još neki globalni potres ili ne daj Bože nešto kod nas – mislim da će se taj trend nastaviti, tako da možemo sa optimizmom da kažemo da očekujemo da će biti dobra sezona.
Zašto je to tako? Nekoliko je faktora. Jedan od osnovnih je da je „proradio“ postpandemijski efekat.
To je vidljivo po strukturi gostiju, dolaze ljudi koji nikada ranije nijesu dolazili. Mahom porodično.
MICE se polako „budi“ nakon ukidanja restriktivnih mjera, najave su naročito dobre za kraj godine, naročito za sljedeću godinu, bar kad su hoteli naše kompanije u pitanju.
U kojoj fazi izgradnje je hotel ,,Montis“, koga zovu ,,Splendid na planini“, kojim će upravljati Vaša kompanija?
-Hotel ,,Montis“ je izgrađen nekih 65 odsto i gradi se planiranom dinamikom.
Riječ je o dobro osmišljenom projektu i siguran sam da će taj hotel u tehnološkom smislu biti savršen, funkcionalno zaokružen. Da li će biti ,,Splendid“ na sjeveru? Hoće sigurno.
Sve što smo ovdje u prethodnih 15 godina postavili, razvili i usavršili kao najbolje prakse – primjenićemo. Velika je to obaveza, još veći izazov, ali i veliko zadovoljstvo u isto vrijeme.
Cilj nam je da i na sjeveru postavljamo nove standarde i inoviramo poslovnu praksu, kao što smo to pionirski krenuli i ovdje i redefinisali tadašnje standarde poslovanja.
To me najviše raduje, kao i činjenica da ćemo nekim novim investitorima poslati signal, da je startna pozicija visoko postavljena i da moraju da krenu najmanje tamo gdje smo mi došli, a nadam se i više od nas.
To u konačnici može samo rezultirati boljom hotelskom i turističkom ponudom, jačom konkurencijom i jačanjem ukupnog imidža destinacije.
Kako produžiti sezonu, jer tzv. špic sve manje traje?
-To je uvijek inspirativno pitanje. U Crnoj Gori su prisutna dva doživljaja tzv. špica sezone.
Laička javnost, ali nažalost i pojedinci iz ovog biznisa – sezonu cijene kroz jul i avgust po principu: ako nije totalni kolaps i za sat i po ne možete doći do Budve –to je uspješna sezona.
Upravo je suprotno, jer takve gužve i tolika koncentracija turista na ovako malom prostoru znače da smo svi na gubitku – turisti i mi.
Tim prije što nemamo prateću infrastrukturu koja to može da podrži.
Primjera radi, u tom periodu gost iz ,,Splendida“ rijetko ode do Budve jer mu treba sat i više do grada. To znači da i povezane djelatnosti slabije rade.
Sezona je uspjela ako je produžena od marta do oktobra ili 31. decembra, kao sad već prošle godine.
Dok god jul i avgust liče na bujicu poslije višemjesečne suše - nije dobro, jer potopi sve, ali kad se povuče sve se brzo vraća na staro. E mi imamo bujicu u ta dva mjeseca.
Najbolje je kad postoji uravnoteženost. Treba da težimo tome da sezona traje od marta do novembra ili decembra.
Ovaj postpandemijski okidač neće vjećno trajati. Ove i možda sljedeće godine i vraćamo se na poznati ritam, ali da bi se to desilo neophodna nam je avio-povezanost.
Nakon korone, nastupio je rat u Ukrajini. Da li se vidi izlazak iz krize kada je turizam u pitanju?
-Agresija Rusije na Ukraijnu je napravila probleme, ali gubitak ta tri tržišta (sa Bjelorusijom) nadomjestili smo državama regiona, Zapadne Evrope što ćemo, vjerujem, još bolje revalorizovati do kraja ove godine, jer ćemo imati značajno bolju avio-povezanost.
Istina samo od maja do septembra, umjesto od marta do novembra.
Kad se jednom sve završi i gosti počnu da se vraćaju, čini mi se da to više neće biti isti gosti.
Biće to neka druga klijentela i neće igrati tako značajnu ulogu u turističkom prometu Crne Gore.
Kako riješiti sivu zonu, jer prema procjenama pola novca od turizma gubi nam se u nelegalnom smještaju?
-To je vječno aktuelna tema u Crnoj Gori. Mislim da se siva zona nažalost širi, između ostalog i zbog nekih odluka posljednje dvije Vlade.
Dio poslodavaca je u namjeri da spasi svoj biznis svjesno zašao na taj teren iako to nikada ranije nijesu činili.
Opet se vraćamo na znanje i kompetencije kao ključni preduslov planskog i strateškog djelovanja.
Zakoni i planovi koji se donose moraju imati pravno dejstvo u praksi, odluke da važe za sve.
Reformisati zakone o finansijskoj opterećenosti privrede, povećati broj inspektora na terenu koji ih direktno primjenjuju, stimulisati ih dobrom obukom i platom da svoj posao rade bez straha.
Trenutno ih imamo 15 zaduženih za kompletnu obalu. Da su najpošteniji na svijetu – ne mogu ništa da učine, a i tu ima zlouptreba sa strane inspekcijskog nadzora.
U suprotnom priča se nastavlja u nedogled i to maltene istom periodikom. Do ljeta se debatuje o sivoj zoni, a u špicu sezone - opet sve po starom.
Inspektori, ugroženi sa svake strane, idu linijom manjeg otpora i kontrolišu velike sisteme u kojima izvjesno nema nepravilnosti jer zapravo im je to jednostavnije i manje opasno nego da zađu u epicentar sive zone .
Da li je naša nestabilna politička situacija poremetila investicije u turizmu i utiče li na rezervacije turista?
-Na rezervacije očigledno ne utiče, jer broj rezervacija raste. Broj gostiju u 2022. je veći nego u 2019 , a 2023. će, uvjeren sam, biti još bolja.
Tačno je. Nestabilna politička situacija je poremetila investicije. Neke situacije kao da se prećutkuju, relativizuju...
Primjera radi, da se prije tri godine desilo da je otišao Meriot koji je u uvali Dobreč trebalo da gradi hotel veličine ,,Splendida“ - to bi zvonilo na sva zvona, a niko ne priča da mi smo izgubili jedan od ključnih hotela .
Najavljuju novi hotel u Sutomoru što raduje, ali to je hotel od 400 kreveta. Dobro je što ćemo na tako prelijepoj lokaciji - imati dobar novi hotel, koji će sigurno dobro raditi, ali nije to to.
Bilo je još takvih primjera investitora koji su odustali.
Mnogi čekaju jer, kako kažu, ne znaju sa kim pregovaraju, jer sve zavisi od personalnih promjena, a ne dogovorenih stavki.
Čini mi se da se zaboravlja da, od trenutka kada počnu razgovori do potpisivanja ugovora, mora proći najmanje godinu, a nakon potpisivanja ugovora ide pribavljanje potrebnih dozvola, saglasnosti... što je u najboljem slučaju još godinu.
Od razgovora do realizacije tako mora proći najmanje dvije, dvije i po godine do tog prvog eura koji će investitor uložiti u ovu državu.
Ovdje kao da se političari u javnosti promovišu najavom velikih investicija koje će navodno odmah početi. Nije izvodljivo.
Pa, za mandata ove Vlade ne može početi ono što se sad dogovori. Zato nam je jako važno da obezbijedimo političku stabilnost na način da, bez obzira na personalni sastav Vlade, partijske kvote, kalkulacije, sprovodi se ono što je definisano i ugovoreno, a ne da se mijenjaju uslovi u zavisnosti od toga kako se koja promjena desi.
Zato ne čudi što investitori ne žele da se upuste u ulaganje – neće da razmišljaju šta će ih čekati sa nekom novom vladom.
Zamislite imate 50 ili 100 miliona koje želite da uložite u Crnu Goru. Dovoljno je da samo pet dana pratite informacije u medijima i šestog ćete spakovati kofere jer vam ništa neće biti jasno - ni sa kim pregovarate, ni ko garantuje to što dogovorite.
Prije par dana sam se vratio iz Slovenije i Hrvatske i zapanjen sam kojim koracima idu naprijed. Nestabilna politička situacija svakako demotiviše investitore.
Ovo nije kritika već pokušaj da se ukaže na činjenice, na stanje u praksi, jer mnogo smo u protekle dvije godine izgubili kada je riječ o investicijama.
Radulović: Hotel koji ćemo graditi u Plavu biće lokomotiva razvoja za ovaj kraj
Radulović najavljuje još jedan projekat na sjeveru pored ,,Montisa“ i to u Plavu.
- Ima još jedan hotel na sjeveru koji samo što nije počeo da se gradi – hotel u Plavu.
Manji je u odnosu na ,,Montis“, koji je veličine Splendid rizorta i koji će na sjeveru definitivno biti najveći hotel rangiran sa pet zvjezdica.
Hotel koji ćemo graditi u Plavu će, siguran sam, biti lokomotiva daljeg razvoja Gusinja i Plava – po mom mišljenju možda i najljepšeg dijela Crne Gore - poručuje Radulović.
