Kotor: Promovisana knjiga “Bokobran: Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske”
Izvor, foto: Radio Kotor
Autor: Irena Mačić
Promocija knjige autorke Nevenke Šarčević pod nazivom “Bokobran: razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske” održana je u katedrali Svetog Tripuna u Starom gradu.
O knjizi su, osim autorke, govorili: don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije, Jasminka Grgurević, savjetnica/konzervatorka, urednica prof. dr Katarina Horvat-Levaj i Silva Tomanić - Kiš iz nakladničke kuće ArTresor.
Ova zanimljiva knjiga u osam cjelina donosi razgovore koje je autorka vodila u emisiji “Bokobran” na Radiju Dux o istoriji, arheologiji, zaštiti spomenika, istorije umjetnosti i crkvene istorije područja Boke Kotorske.
Izdanje je objavljeno u zajedničkom poduhvatu Kotorske biskupije, Instituta za povijest umjetnosti i nakladničke kuće ArTresor 2019. godine.
Recenzenti su akademik Tonko Maroević i akademik Radoslav Tomić, urednica je dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, a fotografije kojima je knjiga bogato opremljena zabilježio je fotograf Paolo Mofardin.
Tomanić - Kiš se na samom početku zahvalila Kotorkoj biskupiji i svim učesnicima u projektu, te izrazila zadovoljstvo što se promocija knjige održava u Kotoru, čestitavši proslavu Svetog Tripuna.
-Neki od nas posjetili su Boku prije mnogo godina i žive sa sjećanjem o njenoj slobodi decenijama.
Neki od nas došli su u Boku relativno nedavno i ostali, kao mnogi prije nas, potpuno očarani.
Naše zadovoljstvo da smo mogli učestvovati u ovom projektu je zaista iskreno, duboko i veliko-ističe Tomanić – Kiš.
Rad na knjizi je, kaže, započet u saradnji sa biskupom Ilijom Janjićem, a nastavio se sa apostolskim administratorom.
-Danas knjigu predstavljamo u prisustvu biskupa Ivana Štironje.
Kao što niko od nas ne može da zamisli istoriju, kulturu, Atinu, Rim ili Firencu a da se ti gradovi nisu nalazili tamo gdje upravo jesu, tako smo sigurni da istorija, kultura i umjetnost Boke Kotorske ne bi bili ovakvi kakvi jesu da Boka nije takva kakva jeste, da nije na tom geografskom položaju na kojem je stvoren njen identitet na razvršju kulturnih uticaja, na razmeđi apetita velikih sila.
Identitet koji se stvorio je čvrsto usidren u hrišćanskom Mediteranu.
Izložen je bio mnogim uticajima, razvio svoje vlastite posebnosti, bogatu istoriju cijele južne Evrope.
Kada se govori o istoriji kulture, san istoričara jeste da se obuhvati što je moguće širi, ako već ne cjelokupni kontekst, a to je često nemoguće.
Svojom širinom, ključnošću, spremnošću i otvorenošću da prihvati stručnjake iz brojnih područja, ova knjiga i autorka dale su nevjerovatan doprinos ostvarenju tog sna – da se prikaže kultura i umjetnost jednog područja u svoj njegovoj širini-navodi Tomanić – Kiš.
Akademik Tomić nije mogao prisustvovati promociji knjige u Kotoru.
Njegovo izlaganje pročitao je don Robert Tonsati, u kojem se, između ostalog, govori o drevnosti hrvatske zajednice u Boki Kotorskoj.
-Taj istorijski složen i slojevit prostor oduvjek je privlačio istraživače i znatiželjnike koji su htjeli proniknuti, ne samo u umjetničku baštinu i brojne spomenike, nego su mnogi od njih pokušali prepoznati mentalitet i duhovnu stvarnost tog kraja u kojem su se rodili toliki sveci.
Takva koncentracija svetosti Boki daje posebnu crtu u kojoj se prepoznaje snažan duhovni obzor i duboka misaona snaga malene hrvatske zajednice.
Na tim vrijednostima nastala je knjiga Bokobran u kojoj je autorka, istoričarka umjetnosti Nevenka Šarčević, razgovarala sa brojnim osobama iz Hrvatske i Crne Gore, koji su na različite načine povezani sa Bokom.
Govorili su o umjetničkim fenomenima koji su sačuvani u tamošnjim gradovima i selima, crkvama i samostanima, palatama i domovima pomoraca.
Iz te široke lepeze pažljiv čitalac će moći da dobije jasniju sliku zaliva koji je mnogima u srcu, ali uprkos tome imaju skromna znanja o vrijednostima koje su u njemu sačuvane ili su u njemu nastale.
Knjiga je protkana brojnim fotografijama Paola Mofardina i u toj povezanosti slike i riječi može se otvoriti put u Boku svima onima koji na dalmatinskom jugu žele pronaći, vidjeti i čuti svjedočanstva o hrvatskoj prisutnosti i umjetničkim djelima od antike do savremenih dana.
Ako je istina da vidimo ono što znamo, onda Bokobran može pomoći da se Boka bolje upozna u njenom najljepšem licu-zapisao je, između ostalog, Tomić.
Prof. dr Horvat - Levaj je na početku izlaganja kazala da je ova knjiga jako važna za Boku Kotorsku, ali i za Dalmaciju zbog kulturnih veza koje su vrlo jake i vrlo značajne.
Govorila je o istoriji Boke, istaknuvši da ona od davnina čini nedjeljivu cjelinu sa Dalmacijom.
Kako navodi, Boka je sastavni dio hrvatskog kulturno-istorijskog nasljeđa, pa je tako bila predmet istraživanja brojnih hrvatskih istoričara i istoričara umjetnosti.
-U ozračju želje da se naglasi veza Boke Kotorske sa Dalmacijom, te da se istraživanja hrvatskih stručnjaka približe široj kulturnoj javnosti nastala je knjiga Bokobran.
Autorka je u ovoj knjizi uspješno ujedinila svoja dva zaposlenja - istoričarke umjetnosti i novinarke.
Vođeni spremnim postavljenim pitanjima iskusne novinarke i znalačke istoričarke umjetnosti, sagovornici iz Hrvatske na živi način interpretiraju svoja naučna postignuća u proučavanju arhitekture, skulpture, slikarstva i umjetnosti Boke Kotorske isprepletana sa nezaboravnim iskustvom boravka u njoj.
Njima se priključuje i plejada crnogorskih stručnjaka koji ne samo da istražuju bokeljsku graditeljsku i umjetničku baštinu, nego su zaslužni za njeno očuvanje i restauraciju.
Kao nezaobilazni sagovornici svoj su doprinos dali sveštenici iz Kotorske biskupije i bokeljskih župa koji nisu važni samo kao vjeroučitelji umjetnina, nego i kao njeni trajni čuvari-ocjenjuje Horvat – Levaj.
Kako navodi, ova kompleksno sagledana tematika grupisana je u nekoliko cjelina.
Između ostalog, u knjizi se govori o Boki Kotorskoj u istoriji i antici, arheološkoj baštini, Rimskim mozaicima u Risnu, Boki Kotorskoj i Dalmaciji u istoriji, Bokeljima u Mlecima, neistraženim temama istorije Boke, o baroknoj arhitekturi, kiparskim i slikarskim dometima bokokotorskog baroka, o bokokotorskim fortifikacijama, modernoj i savremenoj umjetnosti u Boki, zaštiti spomenika u Boki.
-Nakon ove zaista višestruko vrijedne, s jedne strane izuzetno naučne knjige, a s druge strane izuzetno atraktivne knjige upravo zahvaljujući i vrhunskim fotografijama, prijeko potrebnu sintezu umjetničke baštine Dalmacije, Dubrovnika i Boke Kotorske biće puno lakše razumjeti i dalje proučavati-ocjenjuje Horvat – Levaj.
Grgurević je, između ostalog, govorila o poštovanju kulta Sv. Tripuna.
Boka Kotorska je, kaže, po karakteristikama prostora, kulturne baštine, ali i po duhu i vrijednostima, prije svega dio svjetskog kulturnog identiteta.
Kultura i umjetnost Boke Kotorske je, navodi, kompleksa tema.
-Upravo zato razgovori na ovu temu podrazumjevaju sagovornike određene širine , senzibiliteta, a prije svega sagovornike sa empatijom u pristupu.
Takve sagovornike pronašla je autorka knjige. Radi se o razgovorima za radio koji su transponovani u intervjue.
Transpozicija iz radio emisije u knjigu može biti izazovan proces, zato što ova dva medija imaju razliku u strukturi, ritmu i načinu na koji publika na njih reaguje.
Postojala je opasnost da se kroz razgovore nivo teme degradira.
Istovremeno, prednost razgovora je bila u tome što su sagovornici i istraživači na ovaj način bivali slobodniji i opušteniji, pa su saopštavali one intuitivne odrednice koje su najbliže njihovim razmišljanjima.
Slobodni smo zaključiti da je ta barijera pisana - izgovorena riječ vješto uklonjena i da je autorka uspjela izbjeći opasnost i iskoristiti prednosti metode koju je koristila.
Ova knjiga sa sobom nosi upravo neposrednost i intimnost radija, dok na drugoj strani ima deskriptivni jezik i ritam za svu kompleksnost i detalje knjige koja angažuje čitaoca.
U knjizi nalazimo priloge istaknutih istraživača iz područja istorije umjetnosti i srodnih struka iz Hrvatske i to sa zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, iz Srbije sa Univerziteta u Beogradu, iz Crne Gore sa Univerziteta u Podgorici, a posebno priloge lokalnih istraživača.
I sama autorka se osvrnula na bokešku tematiku u prilozima o baroknom slikaru Tripu Kokolji i o radovima hrvatskih kipara u Boki Kotorskoj.
Neki od istraživača čiji prilozi se nalaze u knjizi često imaju suprostavljene stavove po pitanju mogućnosti očuvanja i valorizacije bokeške baštine, ali, treba istaći njihovu posvećenost i strast prema vrijednostima Boke Kotorske.
Imam zadovoljstvo da istaknem priloge svojih kolega koji se bave zaštitom kulturne baštine, a čiji su stavovi objedinjeni u poglavlju Zaštita spomenika Boke Kotorske.
Među njima su Vilma Kovačević, Zorica Čubrović, Aleksandra Kapetanović, Marija Nikolić i Ilija Lalošević-objašnjava Grgurević.
U knjizi, navodi, nalazimo priloge sveštenika Kotorske biskupije: don Antona Belana, don Paola Medača i don Roberta Tonsatija.
Pokazalo se kroz istoriju da su bokeški sveštenici čuvari bokeške baštine.
Knjiga sintetizira sadašnju bokešku kulturnu misao u načinu na koji govori o prošlosti i budućnosti.
Iako izgleda heterogena u opsegu, knjiga homogenizuje odnos znalačkih pojedinaca prema temi koja nosi sa sobom težinu i snagu jedinstvenog prostora koji ima svoje različite posebnosti.
Pored toga što predstavlja svjedočanstvo, knjiga nameće i obavezu budućim generacijama prema očuvanju slojevitosti duha ovog malog amfiteatra na vodi okruženog brdima u kojem se predstave igraju vjekovima.
I već sa sigurnošću mogu tvrditi da će ova knjiga biti neizbježno sredstvo orjentacije prilikom proučavanja, istraživanja i tumačenja istorijskog i kulturnog identiteta Boke Kotorske-zaključuje Grgurević.
Don Robert Tonsati ističe da knjiga predstavlja jedinstveni autorski poduhvat istoričarke umjetnosti Nevenke Šarčević.
Dugo su, kaže, čekali trenutak kada će biti predstavljena javnosti.
-Ovo bogato multidisciplinarno djelo nije moguće predstaviti u svim aspektima i dometima.
Na području Crne Gore nema knjige koja ima sličnu genezu, što je čini jedinstvenom pojavom u našem prostoru i vremenu.
Bokobran nije zbornik radova sa naučnog skupa, niti je monografija pisana s nekom namjenom.
To je zbirka autorizovanih tekstova koji izvorno nisu članci, već su to razgovori koje je autorka Šarčević vodila u emisiji Bokobran na Radio Duxu, jedinom hrvatskom radiju u Boki kotorskoj i Crnoj Gori koji je dio hrvatske zajednice i predstavlja hrvatski narod u medijskom prostoru.
Autorka knjige je dobila potpunu slobodu oblikovati i uređivati emisiju, što je bilo presudno za nastanak knjige.
Radi se o oko 100 emisija u kojima okuplja sagovornike iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije i kroz razgovor sa njima omogućava široj javnosti da se upozna sa njihovim istraživanjima, istovremeno produbljujući mnoge teme-navodi Tonsati.
Kako ocjenjuje, baština i tradicija postale su žrtve nemarnika.
Zato je, ističe, jako važno sačuvati ih. Kao odbrana od svega toga, smatra, predstavljena je knjiga “Bokobran”.
Autorka se, kaže, pripremala za razgovore sa eminentnim stručnjacima iz raznih oblasti i istraživala.
Razgovori su, navodi, pretočeni u riječ, a riječ je obogaćena fotografijama.
-Ovo djelo je multidisciplinarno i multinacionalno i na divan način svjedoči o saradnji i kolegijalnosti sagovornika i njihovom međusobnom uvažavanju, uvažavanju njihovih postignuća.
Takođe treba istaći uvažavanje novih pristupa istraživača i zastupljenost istraživača mlađeg naraštaja.
Bokobran je dokument nama bliskog, ali minulog vremena. U njemu nam sagovornici pripovjedaju iskreno o svojim postignućima i planovima od kojih su se neki ostvarili, a neki nisu.
Neki od sagovornika nisu više među nama. Čitamo o ličnim impresijama o Boki koji nam daju uvid u misaoni svijet samih autora, pokazuju kako se Boka promijenila u kratkom periodu vremena.
Baština je ovdje ispripovjedana na način da oni koji pripovjedaju nisu ostali u svojim okvirima, nego ih je Nevenka izvukla i pretvorila u jednu odu.
Knjiga će pomoći da se bolje upoznamo sa kulturnom baštinom Boke, njenim pripovjedačima i tumačima, ali nas i podstaknuti na blizinu i nove stvari-poručuje Tonsati.
Autorka Šarčević zahvalila se svima koji su podržali projekat.
Osvrnula se na okolnosti dolaska u Boku Kotorsku 2012. i snažnih osjećanja koja su je obuzela u susretu sa, kako kaže, ljepotom i prošlošću Boke.
Poseban utisak na nju je, ističe, ostavilo ostrvo Gospa od Škrpjela, te umjetnička djela koja je imala priliku vidjeti i istraživati.
Izrazila je svoju sreću i zadovoljstvo jer je uspjela kroz projekat knjige, na neki način, sačuvati baštinu, što je i bio njen cilj.
Ovo izdanje finansijski su podržali Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Promociji su prisustvovali veleposlasnik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, kotorski biskup mons. Ivan Štironja, mons. Ilija Janjić, biskup u penziji, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
