Vrijedan jubilej: Sedam decenija rada kotorske biblioteke
Izvor: Dan
Autor, foto: Mirjana Popović
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor je prošle godine obilježila značajan jubilej – 70 godina postojanja i rada.
Osnovana je 1952. godine kao samostalna ustanova kulture, a 1964. godine je pripojena Centru za društveno-prosvjetnu djelatnost, kasnije Centru za kulturu.
Danas je Biblioteka i čitaonica u sastavu Kulturnog centra "Nikola Đurković" Kotor, ali će u narednom periodu ona biti izdvojena iz Kulturnog centra i formirana kao samostalna ustanova kulture.
Zakon o bibliotečkoj djelatnosti iz 2010. to predviđa, a u posljednjih desetak godina nekoliko biblioteka u Crnoj Gori, koje su imale sličan razvojni put, formirale su se kao samostalne ustanove.
Pred timom koji čine knjižničarke Nada Todorović i Dušanka Petrović, bibliotekarka Ivana Roganović, bibliotekarske savjetnice Jelena Vukasović i Jasmina Bajo koja je i predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore, Marija Starčević, rukovoditeljka Biblioteke, veliki je izazov kako mladim generacijama približiti knjigu, pri čemu je digitalizacija prvi korak.
- Uvijek će biti čitalaca koji će prednost dati mirisnoj papirnoj knjizi.
Zadatak savremene biblioteke naprije je da bude informacioni posrednik, da korisnicima ukaže kako da dođu do prave informacije i kako da je koriste, što podrazumijeva obilje sadržaja u štampanoj i elektronskoj formi - kaže Marija Starčević.
Marija Starčević, rukovoditeljka biblioteke, foto: Mirjana Popović
Ona dodaje da je knjiga u digitalnom obliku/verziji i dalje knjiga, pri čemu digitalizovanje materijala podliježe poštovanju Zakona o autorskim pravima, kao i njihova distribucija i omogućavanje da budu u slobodnom pristupu.
- Smisao digitalizacije u savremenom društvu, onako kako je ono ustrojeno, nije da sve štampane knjige budu digitalizovane i da se svi sadržaji presele u digitalno okruženje.
Danas je i dalje neuporedivo veći broj knjiga koje se štampaju u odnosu na broj njihovih digitalnih verzija.
Tek su samo usamljeni primjeri onih knjiga koje postoje isključivo digitalno.
Kako je veliki Umberto Eko u jednoj debati kazao: "Knjiga je kao kašika, makaze, čekić, točak. Jednom izumljeni, ne mogu biti promijenjeni. Ne možete napraviti kašiku koja će biti bolja od kašike. Možda knjiga više neće biti napravljena od papira, ali će i dalje biti ista stvar"-ističe Starčević.
Ona podsjeća na knjigu "Biblioteka u 21. vijeku", čiji autor Piter Brofi kaže da postoje mnoge, veoma cijenjene uloge koje biblioteke mogu obavljati u XXI vijeku, ali će najmoćnija biti uloga informacionog posrednika unutar zajednice, tijela koje razumije i umije da se poistovjeti sa zajednicom svojih korisnika, dobro poznaje taj univerzum informacija i njegovu organizaciju i istovremeno aktivno razvija i poboljšava mehanizme koji povezuju ta dva svijeta.
- Novi način sticanja znanja i pristupa informacijama primorava biblioteke i bibliotekare da osavremene svoj način rada.
U skladu sa tim od septembra 2021. do kraja februara 2022. realizovali smo projekat "Unapređenje znanja i vještina bibliotekara u oblasti digitalizacije – od slike do pretraživosti", koji su finansirali Međunarodni fond za pomoć kulturi i obrazovanju Ministarstva spoljnih poslova SR Njemačke, "Gete institut" u Beogradu i druge organizacije koje djeluju na polju spoljne kulturne i obrazovne politike.
Projekat je podrazumijevao tehničko opremanje biblioteke najsavremenijom opremom i obuku osoblja biblioteke za samostalan rad na polju digitalizovanja.
Kupljeno je sedam najsavremenijih kompjutera, tri laptopa, pet tableta, kamera, projektor sa propratnom opremom, 3D štampač i profesionalni skener za knjige sa softverom za optičko prepoznavanje karaktera u skeniranom materijalu i softver "Therefore" za upravljanje dokumentima.
Obuku za bibliotekare u trajanju od četiri dana držali su stručnjaci iz Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" iz Beograda: dr Aleksandra Trtovac i docent dr Adam Sofronijević.
U okviru projekta realizovana je i radionica "Multimedije u bibliotekama" koju je držala bibliotekarska savjetnica Mirjana Nešić za bibliotekare crnogorskih primorskih gradova i kotorskih ustanova kulture.
Polaznici su učili rad u onlajn i oflajn programima za snimanje i uređenje video materijala i za editovanje audio materijala.
Takođe bilo je riječi o različitim programima i aplikacijama u otvorenom pristupu koje se mogu koristiti za kreiranje digitalnih animacija i prezentacija što, opet, doprinosi unapređenju usluga i ponude u biblioteci.
Smisao i cilj digitalizacije i jeste da obezbijedi ravnopravan i otvoren pristup informacijama svim korisnicima bez obzira na vrijeme, mjesto i kategoriju korisnika, a posebno ukoliko objekat nije fizički dostupan.
Pomoću digitalizacije možemo da zaštitimo veoma osjetljivu i dragocjenu građu, jer se na taj način korišćenje originala može znatno smanjiti, takođe možemo kompletirati kolekcije čije sve djelove ne posjedujemo u fondu-kaže Starčević i ističe da je upravo bio slučaj sa Humorističko-satiričnim listom "Karampana" koji u Kotoru izlazi od 1926. godine i čije najstarije brojeve Biblioteka nije posjedovala.
Zahvaljujući digitalizaciji kompletirali su te najstarije brojeve lista.
- Živimo u informacionom dobu u kome digitalizovana bibliotečka građa širi lokalne granice i njen sadržaj postaje dostupan široj javnosti, nudi mogućnost kreiranja arhiva, u slučaju naše Biblioteke, osobito arhiva u obliku digitalne zbirke zavičajne građe, što će opet doprinijeti popularizaciji i očuvanju kulturne baštine, univerzalnoj dostupnosti informacija i širenju korisničke populacije-pojašnjava Marija.
Program obilježavanja sedam decenija rada Biblioteke započet je u septembru u okviru Festivala knjige, humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor 2022, a na Međunarodni dan pismenosti, 8. septembra, Biblioteka organizovala Okrugli sto sa eminentnim stručnjacima iz različitih oblasti na temu što pismenost predstavlja u 21. stoljeću.
Centralni program obilježavanja jubileja bila je izložba plakata Gradske biblioteke i čitaonice Kotor "Knjige, autori, događaji" otvorena 25. novembra u Staklenoj galeriji Kulturnog centra a u okviru programa proslave Dana opštine Kotor.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor ima fond od 30.000 bibliotečkih jedinica i broji oko 1000 korisnika različitih starosnih kategorija, a poslenice posebno raduje da dolaze i djeca.
Biblioteka tokom godine realizuje brojne programe za djecu i mlade - tematske radionice u saradnji sa ustanovama koje se bave obrazovanjem, potom predavanja, druženja sa piscima i pjesnicima, te opštinsko takmičenje u recitovanju.
Studiozno prate produkciju knjiga za djecu i mlade i interesovanja dječije čitalačke publike, što je rezultiralo bogatom zbirkom naslova iz dječije literature koju djeca rado i redovno čitaju, pored obavezne lektire.
Istorija biblioteke kroz plakate
- Izložba plakata je svojevrsno retrospektivno putovanje kroz program Biblioteke organizovan u posljednje dvije decenije: od predstavljanja domaćih nagrađivanih autora, antologijskih pjesnika, zavičajnih pisaca, programa za djecu i mlade, predavanja i tribina, izložbi dokumenata i starih i rijetkih knjiga u saradnji sa drugim subjektima kulture, preko predstavljanja dobitnika NIN-ove nagrade u jednom vremenskom kontinuumu do najsavremenijih književnika iz zemlje i regiona.
Izložba dokumentuje izbor iz programske aktivnosti Biblioteke, prezentujući hronologiju događaja i atmosfera, a budući djelo različitih dizajnera, na plakatima se mogu pratiti lični autorski izražaji, pored informacija o samim događajima.
Temeljna kompozicija plakata jeste uglavnom vrlo srodna − podređena njihovoj osnovnoj funkciji: informativnosti i transparentnosti. Vizuelna atraktivnost nije bio primarni motiv dizajnerskog zadatka u njihovom kreiranju.
Ujednačenim odnosom vizuelnog i verbalnog koda, te samim konvencionalno postavljenim prostornim rasporedom elemenata, njihov je cilj, potencirajući poznavanje interesa i navika publike, da izazovu pažnju i upute na akciju-pojasnila je Starčević.
