Pekić: Ministri SDP-a su lučke sisteme rasparčali, rasprodali i ostavili ih nefunkcionalne
Foto: URA
Luka Bar je osmišljena, projektovana, izgrađena i opremljena kao cjelovit, prostorno, tehničko-tehnološki, organizaciono i kadrovski sistem. Kao takva, postizala je najbolje rezultate u nastojanju da ostvari projektovani kapacitet, a to je 4-5 miliona tona. Razvoj Bara, a i Crne Gore oslanjao se na Luku, a bila je značajan razvojni činilac za cijelo gravitaciono područje. Ogromna finansijska sredstva, dobrim dijelom i kreditna, koja je vraćala kompanija čijem rezultatu su okosnica bili zaposleni, utrošena su da Luka ima sadašnji oblik i sadržaje. Za izgradnju i razvoj Luke i djelatnosti oslonjenih na Luku, rezervisano je oko 400 hektara zemljišta, između ostalog i Pristan, grad koga više nema, koji je potpuno iseljen 1976. godine. Opštinsko zemljište ustupljeno Luci je oko 200 hektara (dva miliona m2), saopštio je Darko Pekić, predsjednik Opštinskog odbora GP URA Bar i zamjenik predsjednika Odbora direktora AD Luka Bar.
Pekić je kazao da se Vlada Crne Gore u martu 2008. odlučila za restrukturiranje AD Luka Bar koja je tada zapošljavala oko 1.400 radnika, kako bi obezbijedila njenu lakšu privatizaciju.
Ukupan akcioni kapital prije podjele Luke na AD Luka Bar i AD Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT) je bio 134 miliona eura, od čega je 54 odsto bilo u vlasništvu države.
-Podjelom, 2009. KTGT-u je pripalo 65 miliona eura, a Država ga je dokapitalizovala 2010. za iznos od šest miliona eura (ukupno 71 milion eura).
Iste godine, na osnovu Zakona o lukama Vlada je osnovala Lučku upravu Crne Gore i smjestila je u Kotor.
Iako su postojali svi preduslovi da ta institucija bude u Baru kao najvećem lučkom gradu preovladali su politički interesi.
Već 2010. sklopljen je ugovor AD Luka Bar i kompanije iz Italije o prodaji 100 odsto udjela privrednog društva DOO Pomorski poslovi uz kupoprodajnu cijenu od 2,150.000 eura i obavezu investiranja u visini od 574.000 eura.
Država je tako prepustila stranoj kompaniji i siguran profit- pilotažu-dodaje Pekić.
Najznačajniju novonastalu pomorsku kompaniju KTGT, nastavlja Pekić, Vlada je prodala 2013. turskom investitoru “znatno ispod njene stvarne vrijednosti”.
-Vlada je za svega 8,2 miliona eura, prodala svoj većinski paket akcija u kompaniji koja predstavlja srce luke i čiji kapital vrijedi 71 milion eura.
Investitoru su obezbijeđeni monopolski uslovi, ali i druga prava i pogodnosti koji nijesu predviđeni Tenderom o prodaji.
Luka Bar AD je stavljena u podređeni položaj, bez mogućnosti razvoja, preuzevši na sebe dugove jedinstvene kompanije, a dobivši samo presječene interne saobraćajnice.
Na kraju balade rezultat privatizacije koja je tada ocijenjena kao najbolja ikad, jeste da Kupac/Koncesionar nije ispunio obaveze iz Ugovora o koncesiji jer nije realizovan Investicioni program, a ostvareni naturalni i finansijski rezultati u poslovanju su mnogo lošiji od planiranih, odnosno sadržanih u ponudi, što je lako provjeriti-navodi Pekić.
-Svi nabrojani procesi imaju jednu nit koja ih spaja – Socijaldemokratsku partiju Crne Gore.
Ministri iz jedinstvenog SDP-a su učestvovali u svim inicijativama koje su dovele do sadašnjeg stanja u lučkim sistemima i zato bi gospođa Vuksanović Stanković prije svega trebala da zatraži podatke od bivših i sadašnjih partijskih kolega.
Svakome, pa i donosiocima odluka, moralo je biti jasno da se rasparčavanjem Luke na neprirodne, nefunkcionalne i međusobno neproduktivno konkurentne cjeline i kasnije rasprodajom tih „parčadi“ daleko ispod njihovih i nominalnih i stvarnih vrijednosti nanosi nesaglediva šteta.
Prije bilo kakvih razgovora o objedinjavanju lučkih djelatnosti u jednu (prirodnu) cjelinu mora se zvanično, na način predviđen ugovorima, izvršiti kontrola realizacije obaveza iz ugovora o prodaji akcija i Ugovora o koncesiji.
Uz napomenu-da je ta kontrola bila permanentno ugovorena obaveza i da su definisana tijela i organi koji su to trebali da rade-zaključio je Pekić.
- Tagovi:
- GP URA
- Bar
- Darko Pekić
- Luka Bar
- AD Luka Bar
- SDP
- Vlada
- Privatizacija
