Filipović: Prijavljuje se mali broj stanova koji su izdati Rusima i Ukrajincima
Izvor: Dan
Foto: TVCG, arhiva
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od 113.000 Rusa koji su stigli do naše zemlje i koristili pravo boravka od 90 dana, oko 13.500 je dobilo boravište.
Isto to pravo je dobilo 11.100 Ukrajinaca.
Finansijski analitičar Oleg Filipović kaže da je ovakav priliv stranih državljana, s obzirom na broj stanovnika u Crnoj Gori, neminovno uticao na dio finansijskog sektora.
-To je uticalo na bankarski sektor zbog povećanja obima transakcija, ali i na tržište nekretnina.
Uvećane su cijene rente i prodajne cijene kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora.
To je, naravno, uticalo na ova tržišta i kroz povećanje prihoda po osnovu poreza, jer su mnogi od njih koji su dobili boravište otvorili sopstvene firme, koje su u najvećem dijelu sa jednim ili dva zaposlena-kaže Filipović.
Dolazak velikog broja stranaca donio je i veliki novac u Crnu Goru. Na primjer, samo otvaranje kompanije košta oko 500 eura, a godišnje održavanje oko 1.500 do 2.000 eura.
Ako uzmemo u obzir koliko je ukupno "novih" stranaca koji su dobili pravo boravka u našoj zemlji, oni moraju trošiti najmanje 1. 000 eura mjesečno za stanarinu, komunalije, hranu, izlaske, garderobu, gorivo. To je, najmanje, oko 250 miliona godišnje, piše Dan.
Tu su i kupovine avio-karata, renta-kar vozila i troškovi za djecu, jer su većinom došle kompletne porodice. Zato se i otvara pitanje da li država ima koristi od tolikog novca....
Pitanje je, međutim, koliko je država Crna Gora iskoristila dolazak ovako velikog broja stranaca i njihovo započinjanje novog života, ali i biznisa.
Za razliku od Crne Gore neke zemlje su sličnu situaciju umjele veoma dobro da iskoriste.
Filipović podsjeća da je opštepoznato da su vlasnici stanova u Crnoj Gori počeli masovno da daju otkaze domaćem stanovništvu, i po skoro duplo većim cijenama izdaju ih Rusima, Ukrajincima i ostalim strancima.
-U ovom slučaju mali broj rentiranih stanova se prijavljuje. Plaćanje se najčešće vrši direktno u gotovini, manjim dijelom preko računa, što znači da će efekat osjetiti stanodržci.
Država neće ostvariti značajni efekat, dok su najveći gubitnici građani koji, ili moraju napustiti stanove, ili biti spremni da plaćaju veću rentu.
To dovodi do zaključka da država mora naći mehanizam kako da, sa jedne strane obezbjedi povećanje prihoda putem zaustavljanja sivog tržišta rente, i sa druge strane, naći rješenje za onaj dio populacije koji ne može ispratiti ovo povećanje-navodi Filipović.
- Tagovi:
- Ukrajina
- Izbjeglice
- Rusija
- Renta
- Porez
