.jpeg)
Bar i Ulcinj dobiće RE medijatore u službama na lokalnom nivou
Izvor, foto: NVO Help
-Institut romsko-egipćanskih RE medijatora, pokazao se u regionu Zapadnog Balkana kao jedan od najuspješnijih modela, kojim se ovoj zajednici omogućava lakši i brži pristup osnovnim pravima na lokalnom nivou, te je sada na državnim organima Crne Gore da odrade svoj dio posla, odnosno sistematizuju poziciju medijatora u lokalnim službama – zaključeno je na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji koju je NVO Help organizovao povodom zavšetka projekta “Socijalna inkluzija RE populacije posredstvom saradnika u socijalnoj inkluziji – RE Medijatori”.
-Od predstavnika državnih institucija Crne Gore i ovom smo prilikom dobili uvjeravanja da se radi na uvođenju pozicije RE medijatora u službe na lokalnom nivou-rekla predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Budimirka Đukanović.
Ona je kazala da se, sistematizacija pozicije RE medijatora uvodi u tri crnogorske opštine Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a u planu je i za Ulcinj i Bar.
Đukanović je naglasila da je, na osnovu dugogodišnjeg iskustva i saradnje sa Help-ovom medijatorima prepoznat značaj ovog modela za poboljšenje uključenosti i položaj RE zajednice u crnogorsko društvo, ali je preporučila i da ubuduće treba raditi na poboljšanju kvaliteta formalnog obrazovanja RE medijatora.
Načelnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Ramiz Šahman predočio je da je plan da Crna Gora do kraja 2023 sistematizuje 20 pozicija za RE medijatore.
-U proteklih godinu dana Help-ovi medijatori su, prema projektu koji je finansirala Evropska unija, kroz program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, u 11 crnogorskih opština imala raspoređene, obučene i sertifikovane RE medijatore u zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja, koji su pomagali građanima iz romsko-egipćanske zajednice lakše ostvarivanje osnovnih prava-navodi se u saopštenju.
Dok se čeka da, kako je najavljeno, država sada odradi svoj dio posla, Help je po završetku ovog projekta, a uz podršku njemačke Vlade, odlučio da zadrži jedan broj medijatora da RE populacija koja je prepoznala značaj medijatora, ne izgubi kontinuitet i nastavi lakše da ostvaruje prava iz lokalnih servisa koje država obezbjeđuje svim građanima.
Predstavnici EU više su puta naglasili da su RE medijatori ili posrednici za socijalnu inkluziju jedan od najuspješnijih projekata koje je Brisel finansirao na Zapadnom Balkanu, a i preporuke da i Crna Gora uvede ovaj institut u svoj sistem, nalaze se posljednjim Izvještajima o napretku Crne Gore na putu ka EU.
RE medijatori su u različitim formama uvedeni u sistem lokalnih institucija u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, mada ni tamo procesi nijesu do kraja okončani, predočili su predstavnici ovih zemalja koji su tokom dvodnevne konferencije iznijeli svoja iskustva, prednosti rada RE medijatora ili koordinatora za RE zajednice ali i državne službe u ove dvije države.
Predstavnik Ministarstva zdravlja Srbije Dragan Đorđević rekao je, da su socijalni medijatori najbolje realizovani program u Srbiji iz Dekade Roma za prošlu deceniju.
Iako u toj zemlji pozicija RE medijatora nije sistematizovana, oni još od 2008. imaju budžetsku liniju iz koje se finansiraju, prije svega RE zdravstvene medijatorke.
Srbija ima Asocijaciju zdravstvenih medijatorki koje su do danas raspoređene u 70 od 173 opštine u Srbiji.
Kako je rekla predsjednica Asocijacije Svetlana Ilić, oni su prioritet dali ženama medijatorkama, jer je cilj bio poboljšati zdravstvenu situaciju prije svega RE žena, pa su medijatorke lakše i brže zadobijale povjerenje zajednice, a na neki način i same postale model za Romkinje.
Osman Balić iz YUROM Centra je ukazao da treba raditi na podizanju nivoa profesionalizacije pozicije medijatora i predložio da se ovo zvanje uskladi sa kodifikacijom koja za ovu profesiju postoji u Međunarodnoj organizaciji rada.
On, ali i drugi učesnici panela, posebno predstavnici domaćih institucija u kojima su Help-ovi medijatori radili, sugerisali su da nije nužno profesiju medijatora vezati samo za RE populaciju, već za sve ranjive kategorije kojima je dodatna pomoć potrebna.
-Jako je važno da se tokom rada medijatora sakupljaju podaci i rade analize koje će lako dokazati korist i isplativost rada medijatora, sa stanovišta društvene i ekonomske dobiti ali i sa stanovišta ljudskih prava-naglasio je Balić.
Nadir Redžepi iz Inicijative za socijalne promjene – InSoC iz Sjeverne Makedonije, ukazao je da u početku implementacije ovog projekta u njegovoj zemlji postojao prilično veliki otpor, ali da su uz pomoć međunarodnih organizacija i RIC-a (Romski informativnih centara) RE medijatori uspjeli da postignu značajne rezultate u obrazovanju i podizanju nivoa zdravstvenih usluga kod Roma u Sjevernoj Makedoniji.
Stabilno finansiranje, kako je ukazao, još uvijek je značajan problem i zavisi od političke volje.
Kako je naveo Redžepi, od 2016. do 2021. godine 18 puta je mijenjan pravilnik o sistematizaciji ove pozicije.
Partneri Help-u u realizaciji projekta RE medijatora, koji finansira EU sa Vladom Crne Gore su bili Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.
Jetmir Muja iz Opštine Ulcinj ukazao je da je rad Help-ovih medijatora u proteklih godinu dana i podaci koje su im dostavili, značajno uticali na novi lokalni Akcioni plan za Rome i Egipćane, kao i za povećanje budžetskih planova opštine za socijalna davanja i inkluziju.
Osim o značaju RE medijatora, dan uoči Međunarodnog dana romskog jezika razgovarano je o značaju romskog jezika za bolju uključenost Roma u većinsku populaciju. Sagovornici su istakli da bi omogućavanje školovanja romske djece na maternjem jeziku, paralelno sa službenim, bez dileme povećalo šanse za bolju socijalnu inkluziju.
Osim o značaju RE medijatora, dan uoči Međunarodnog dana romskog jezika razgovarano je o značaju romskog jezika za bolju uključenost Roma u većinsku populaciju.
Sagovornici su istakli da bi omogućavanje školovanja romske djece na maternjem jeziku, paralelno sa službenim, bez dileme povećalo šanse za bolju socijalnu inkluziju.
Takođe su podsjetili da su Romi jedina zajednica u Crnoj Gori koja nema mogućnost da koristi svoje Ustavom i međunarodnim konvencijima garantovano pravo na upotrebu sopstvenog jezika.
Retorički, naglašava Elvis Beriša iz organizacije mladih “Koračajmo zajedno Phiren Amenca” država iskazuje volju da omogući građanima uživanje tog prava, ali se iz raznih formalnih razloga kasni sa ispunjavanjem ovog važnog sredstva za pomociju obrazovanja, kulture i istorije naših sugrađana romske nacionalnosti.
Poseban gost konferencije na temu romskog jezika bio je pjesnik Ruždija Sejdović, rođen u Crnoj Gori, koji živi i radi u Njemačkoj i koji je u toj zemlji medijator za obrazovanje i jezik, a koji je predstavio njemački model kojim je romskoj djeci u toj zemlji kao i svim drugima omogućeno obrazovanje i na maternjem jeziku.
