Nikolić: Sve manji broj medija koji štite javni interes
Izvor, foto: Radio Kotor
Autor: Sanja Čavor
Gošća emisije “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora bila je izvršna direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) novinarka Olivera Nikolić.
Na naše pitanje, koliko se danas mediji i novinari/ke u svojim redakcijama uistinu bave afirmisanjem i podsticanjem kritičke funkcije javnosti, bez uplitanja političke elite, konstatuje da je evidentan pad profesionalnih standarda u medijima, a uzroci za takvo stanje su, kaže, brojni i slojeviti.
-Počevši od malog tržišta kakvo je crnogorsko, problema sa održivošću, lošeg socio-ekonomskog standarda novinara/ki, ali i tehnoloških promjena koje mijenjaju način informisanja i funkcionisanja medija.
Slabi samoregulatorni mehanizam u medijima i sposobnost da sami sebe sagledamo, priznamo greške i ne ponavljamo ih, takođe su dio problema.
Svi ovi faktori čine medije ranjivim na brojne uticaje i pritiske koji dolaze iz raznih centara moći, a kojima je uglavnom cilj, kontrola nad informacijama i medija-pojašnjava Nikolić.
Kako navodi, etika u medijima je na ozbiljnom izazovu.
-Nažalost, sve je manji broj medija koji odolijevaju diktatu tržišta i pritiscima centara moći, te koji ispunjavaju svoju osnovnu misiju-zaštitnika javnog interesa.
Umjesto da su zastupljenije teme koje tangiraju živote građana, od stanja u zdravstvu, školstvu, ekonomiji, urbanizmu, medijskim prostorom dominiraju teme nametnute od krupnih političkih i društvenih aktera, bez dovoljnog kritičkog osvrta.
Umjesto postavljanja nezgodnih pitanja političarima i javnim funkcionerima, sve češće nekritički mediji prenose njihove poruke, dajući im ogroman prostor-rekla je Nikolić.
Politička klasa, dodaje, mora i treba imati prostor u medijima, ali mediji ne bi smjeli dozvoliti da budu samo „protočni bojler“ njihovih poruka, već moraju imati zdravu profesionalnu mjeru i distancu, te paziti da ne postanu sredstvo manipulacije od strane političara.
Nikolić je mišljenja da političari mnogo obećavaju po pitanju medijskih sloboda i slobode govora.
-Puna su im usta o važnoj ulozi medija u demokratskom društvu.
Koliko su iskreni u toj namjeri, pokazuju izjave i postupci kojma svjedočimo u Crnoj Gori, a to je otvorena i neprimjerena kritika kritički intoniranih medija prema određenim političarima i bojkot pojedinih medija od strane tih istih političara.
Tako je priča političara o medijima kao stubu demokratije više demagoška nego u realnosti zasnovana, jer im je primarni interes kontrola medija. I to je legitimno.
Na medijima da je to prepoznaju i ne dozvole, već da neumorno nastave da propituju političare, postavljaju im nezgodna pitanja i da polažu račune javnosti-smatra naša sagovornica.
Političari, nastavlja, imaju uticaj, moć i moraju biti spremni na veći stepen društvene kritike, jer, između ostalog, za to su i plaćeni-da polažu račune javnosti.
-Mediji nisu i nikako ne smiju postati isključivo megafon za širenje informacija koje vlast i političari označe kao jedine vjerodostojne. Njihova uloga je mnogo više od toga.
Kada građani nemaju informacija o važnim pitanjima i nisu u prilici da ih postave, kada ne mogu ostvariti određena prava ili im se ona u kontinuitetu suspenduju, onda je dužnost medija da pitaju i govore u njihovo ime-ističe Nikolić.
Po njenim riječima, naraslo nezadovoljstvo u društvu i krize, poput aktuelne pandemijske, zahtijevaju od medija kao prostora javne komunikacije da to nezadovoljstvo artikulišu, kanališu, da signaliziraju kada je javni interes ugrožen.
-Za tako nešto sigurno nijesu zainteresovane tehnološke kompanije koje, posebno tokom pandemije, za razliku od medija, ostvaruju enormne profite i ne dijele osjećaj besperspektivnosti.
Naprotiv, njime manipulišu-naglašava Nikolić.
Nerjetko informacije problematične sadržine medijima plasiraju sami političari koji se tako obračunavaju sa svojim oponentima.
Na pitanje da li bi takve političare trebalo medijski ignorisati i uopšte, kako u tom kontekstu zaštititi medijski prostor, Nikolić odgovara:
-Mediji su dužni da se s pažnjom odnose prema informacijama koje dobijaju, pa i onima koje dolaze kroz stranačka saopštenja.
To ne znači da svako saopštenje treba objaviti i tu je važna argumentovana i na činjenicama zasnovana urednička odluka.
Ukoliko saopštenje sadrži vijest i važnu poruku, svakako da ga treba objaviti, ali, ukoliko nema toga, onda to nije slučaj.
Važna je profesionalna granica kako mediji ne bi bili u funkciji pukog megafona instrumentalizovanog od strane vlasti i političara-poručila je Nikolić.
Partije i političari se sve češće odlučuju za jednosmjernu komunikaciju, slanje poruka i nametanje sopstvene agende.
Međutim, ono što Nikolić oscjenjuje kao sporno jeste da se političari, posebno oni na vlasti, nerado odazivaju u dijaloške emisije gdje su spremni da razgovaraju sa neistomišljenicima i da razmijene argumente.
-Mediji su taj prostor za dijalog, a ne društvene mreže. Jer, na ovim drugima istinskog dijaloga i nema.
Tamo se najčešće susrijeću istomišljenici kojima je od činjenica i istine, važnija potreba potvrde vlastitog stava.
Tako boravimo u balonima istomišljenika i pitanje je gdje se srijećemo da sučelimo mišljenja-kazala je Nikolić.
Medijski prostor se, napominje, štiti profesionalnim standardima i njihovim, dosljednim poštovanjem, a posao novinara/ki je da artikulišu naraslo nezadovoljstvo u društvu i da u periodima kakva je dugotrajuća politička kriza, otvaraju prostor za komunikaciju i dijalog, da kanališu nezadovoljstvo i signaliziraju kada god je javni interes ugrožen.
-Potpuno sam svjesna rizika da još uvijek nemamo efikasan način borbe protiv političkih demagoga.
Jer, ako o njihovim izjavama ne informišemo javnost ili im saopštenja ne objavimo, njihove pristalice će nas optužiti za pristrasnost i cenzuru.
Ako pak te izjave prenesemo i činjenicama dokažemo da ne govore istinu, dodatno ćemo učvrstiti njihove poruke i potvrditi već ionako oblikovano mišljenje sljedbenika da ih mediji stalno napadaju.
Međutim, ako radimo etično svoj posao, takve stvari ne treba da nas brinu-zaključila je Nikolić.
