Bar, Crna Gora
28 Mar. 2024.
post-image

Otvorena izložba “Foto hronika Marka Anzulovića – Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)”

Izvor, foto: Grad teatar

Likovni program XXXVI festivala Grad teatar nastavljen je u crkvi Santa Marija u budvanskom Starom gradu otvaranjem izložbe “Foto hronika Marka Anzulovića – Budva u osvit XX vijeka (1902-1938)”.

Na izložbi su prvi put predstavljene fotografije iz zaostavštine Budvanina Marka Anzulovića, aktivnog sudionika u društvenom životu grada Budve, ali i pasioniranog ljubitelja fotografije kao umjetnosti.

Uvodnu riječ dala je Svetlana Ivanović, glavna urednica programa “Grada teatra”, koja je kazala da smo u prilici da se prvi put upoznamo sa životom grada Budve viđenim kroz fotografski objektiv Marka Anzulovića.

-O životu i radu Marka Anzulovića, kao i o životu grada Budve tog vremena, reći će nam nešto više Slobodan Bobo Mitrović, arhitekta, zahvaljujući kome smo došli u mogućnost da produkujemo i javnosti učinimo dostupnim Anzulovićevo fotografsko umijeće.

Ujedno, dio autorskog teksta, koji je štampan u pratećem katalogu, pročitaće nam Mirjana Dabović Pejović, istoričarka umjetnosti, koja će nam ukazati na značaj i doprinos Anzulovićeve fotografske zaostavštine i umjetnički domet fotografija koje su prvi put ugledale svjetlost dana, istoriji fotografije Crne Gore.

Pomenućemo i to da da je Slobodan Bobo Mitrović jedan od priređivača pomenute izložbe, zajedno sa Lazarom Pejovićem, profesorom fotografije, koji je dao i nemjerljiv doprinos kako u tehničkoj realizaciji i valorizaciji izložbe i pratećeg materijala, tako i u smještanju u kontekst Anzulovićevog rada u okvire tradicije fotografije u Crnoj Gori i istorije fotografije uopšte.

U ime JU “Grad teatar” iskazaću zahvalnost porodici Anzulović Čukvas na ukazanom povjerenju JU “Grad teatar” da izradi otiske fotografija sa ustupljenih staklenih negativa, kao i Gradskoj muzici Budve, koja će nas svojim dobrovoljnim učešćem na ovom prigodnom događaju, podsjetiti i na lijepu praksu obilježavanja gradskih dešavanja iz vremena Marka Anzulovića i na taj način simbolički uspostaviti kontinuitet među epohama-kazala je Ivanović.

Uslijedio je nastup Gradske muzike Budve, nakon kojeg se prisutnima obratio jedan od priređivača izložbe, Slobodan Bobo Mitrović, koji je kazao da je pravo čudo i tajna kako su četiri generacije Anzulovića preko 120 godina čuvale oko 150 negativa na staklu koje su danas dragocjeno svjedočanstvo kako je Budva nekada izgledala.

-Imati fotografije iz perioda od 1902. do 1938. godine, od kada one datuju, svakako je rijetko bogatstvo.

Početkom dolaska Mletaka u Budvu 1442. godine, počele su da se doseljavaju i stare budvanske porodice među koje, pored Anzulovića, spadaju i Antonioli, Mikule, Belafuze, Fjorenini, Pegazi, Ivaniši, Srzentići i Madžarevići, koji su ostavili traga Budvi i mi smo dužni da ih ne zaboravimo jer mi njima dugujemo-naglasio je Mitrović i dodao da je Marko Anzulović u dva mandata bio predsjednik Opštine Budva.

-Pobijedio je na izborima 1933. godine i vrlo je pokrenuo razvoj Budve.

Njegova je bila inicijativa i komunikacija za gradnju hotela Avala, elektrocentrale u Avali, sa Društvom prijatelja Budve u Parizu je pokretao pitanje razvoja grada, dočekivao je kraljevski par Karađorđevića na Miločeru, bio je porotnik kotorskog suda, bio je u odboru za podizanje spomenika Stefanu Mitrovom Ljubiši u budvanskom parku.

Marko Anzulović je bio izuzetna ličnost. Potpuna je tajna da je on bio fotograf, da je u počecima prošlog vijeka bilježio događaje na autentičan način.

On je svojim fotografijama uspio da integriše sve to što čini identitet ovog grada i našu finu, plemenitu istoriju kojom se mi možemo inspirisati za dalji razvoj Budve, sa posebnim osjećanjem za kulturnu baštinu-kazao je Mitrović zahvalivši se Svetlani Anzulović, unuci Marka Anzulovića, koja im je ukazala povjerenje i dala materijal od kojeg je nastala izložba, ali i JU “Grad teatar” koja je osjetila cjelokupnu ideju.

Mirjana Dabović Pejović, istoričarka umjetnosti je kazala da su na našim prostorima rijetke fotografske izložbe koje obuhvataju i dokumentarni i umjetnički aspekt autorovog rada, a da je još je manje onih koje osvijetljavaju određeni period naše prošlosti.

-Nakon jednog vijeka pohranjen u porodičnim albumima, privatni arhiv uglednog Budvanina Marka Anzulovića najzad je dostupan javnosti i to najviše zahvaljujući istrajnosti i posvećenosti još jednog istaknutog stanovnika ovog grada, Slobodana Boba Mitrovića.

Večeras je pred vama izbor iz Anzulovićeve fotografske hronike posvećene životu i ljudima Budve s početka prošlog vijeka, sačinjen sa posebnom pažnjom i vještinom.

Iako se o njemu malo zna kao javnoj ličnosti, a još manje kao fotografu, nameće se misao da je u pitanju bio istinski građanin svijeta, ali i talentovani pojedinac.

Iako nije moguće ustanoviti da li je bio upoznat sa tadašnjim fotografskim praksama znatno većih sredina, snimci predijela, sugrađana i njemu bliskih ljudi svjedoče o dobrom poznavanju načela fotografije.

Mada je u pitanju djelo fotografa amatera, ovi radovi mogu komunicirati sa nekim od važnih autora iz istorije svjetske fotografije s početka prošlog vijeka.

Predstavljanjem djela Marka Anzulovića crnogorskoj kulturnoj javnosti, istorija fotografije na ovim prostorima upotpunjena je novim, po svim kriterijumima, izuzetnim djelom.

Njegov opus traži i zaslužuje ozbiljniji istraživački pristup koji bi otvorio dublja čitanja, stavio ga u širi kontekst, a posebno fotografskih praksi u Dalmaciji i Istri, ali i u odnosu na lokalnu fotografsku scenu-kazala je Dabović Pejović.

Izložbu je zvanično otvorio jedan od priređivača, profesor Lazar Pejović koji je kazao da je tokom procesa stvaranja ove izložbe cijela ekipa postala svjesna važnosti i značaja Anzulovićevog rada.

-Jedna ovako krupna stvar za istoriju crnogorske fotogorafije je nešto što se rijetko pruža, sa čim se čovjek rijetko susreće u svojoj profesionalnoj karijeri i meni je bila čast i zadovoljstvo da budem dio tima koji je predstavio Marka Anzulovića crnogorskoj umjetničkoj javnosti-kazao je on.

Izložba će biti otvorena do 21. avgusta, ujedno i kraja XXXVI festivalskog izdanja.