GI: Luka Bar u međunarodnom švercu droge i cigareta
Izvor, foto: RTCG
Kontejnerske luke u jugoistočnoj Evropi se sve više koriste za krijumčarenje ilegalne robe, ističe se u izvještaju "Lučke pukotine: Istraživanje pomorskih balkanskih ruta”, koji je sačinila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI TOC.).
Zbog niza velikih zapljena kokaina, heroina i cigareta od 2018. godine, autori sugerišu da se tradicionalna "balkanska ruta” krijumčarenja preko kopna dopunjava pomorskim rutama u luke Jadranskog, Egejskog i Crnog mora, uključujuči Luku Bar u Crnoj Gori.
Kako se ističe, Luka Bar se percipira (posebno dio u državnom vlasništvu) od strane širokog spektra zainteresovanih strana i korisnika luka kao podložna nedozvoljenim aktivnostima.
-Uprkos nekim akcijama koji odaju utisak da je šverc cigareta veliki posao u Crnoj Gori, bilo je vrlo malo procesuiranja.
Pošto nema sudski dokazanih slučajeva, izvještaji i priče o crnogorskim kriminalnim organizacijama su često anegdotske.
Jedna teorija je da to je zato što određene kriminalne mreže uživaju političku zaštitu, ili čak da postoji dosluh između kriminalnih grupa i državnih aktera, (kao što je to bio slučaj u prošlosti).
Klan "Grand" i Mojkovački klan se često pominju kao bliski ključnim akterima u politici i službama bezbjednosti.
Ovi klanovi navodno koriste novac zarađen od šverca cigareta radi obavljanja legitimnih poslovnih aktivnosti.
Ko god vodi posao to radi diskretno i želi da tako i ostane.
Ljudi koji istražuju ili progovore o švercu cigareta u Crnoj Gori često su izloženi zastrašivanju i napadima-piše u izvještaju Globalne inicijative.
Pominju se i slučajevi ubijenog urednika "Dana" Duška Jovanovića, napada na Oliveru Lakić te napada na policajca Predraga Šukovića.
Navodi se da je kokain redovno pristizao u luku Bar u relativno velikim količinama od 2010.
-Pošiljke obično potiču iz Ekvadora. Droga rijetko dolazi direktno iz Južne Amerike u Bar, ali obično stiže u brodovima koji donose kontejnere istovarene sa većih kontejnerskih brodova klase Panamak u velikim komercijalnim lukama kao što su Đoja Tauro, Valensija (Španija) ili Marsaklok (Malta).
Iz Bara droga se transportuje kamionima na tržište u centralnoj i zapadnoj Evropi, uglavnom preko Kosova i Srbije-navedeno je u izvještaju.
Kokain stiže i sakriven u kontejnerima koji zvanično nose banane i egzotično voće. Pomenuti su i slučajevi "Voli" i akcija u Zeti u avgustu 2021. godine.
-Uprkos ovim velikim zapljenama, tužilaštvo ostaje najslabija karika u borbi protiv nelegalnog prometa narkotika u Crnoj Gori-ističe se u izvještaju.
Čini se da kriminalne grupe koje se bave trgovinom kokainom preko Bara nisu iste kao one koje se bave švercom cigareta kroz luku, ukazuje se u dokumentu.
GI navodi da su od 2015. godine glavni akteri u trgovini kokainom u Crnoj Gori bili rivalski "Kavački" i "Škaljarski" klan, koji su se nekada organizovali kao jedinstven kotorski gang, čiji je gazda Darko Šarić bio poznat kao "kralj kokaina“.
Takođe je rečeno da su i metode šverca često drugačije nego ranijih godina.
-Čini se da su promijenjene metode krijumčarenja. Krijumčari traže alternativne puteve zbog mjera osmišljenih da ograniče migracione tokove i COVID-19, dislokacije velikih zapljena kokaina u Belgiji i Holandiji, te poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini-rekao je koautor izvještaja Volter Kemp.
Kako se navodi, velike zapljene kokaina koji se obično skriva u kutijama banana, u lukama kao što su Drač (Albanija), Ploče i Rijeka (Hrvatska) i Solun (Grčka) podstiču sumnju da luke jugoistočne Evrope postaju sve privlačnije za krijumčare.
Sumnju dodatno pojačavaju i velike zapljene heroina u lukama Konstanca (Rumunija), Koper (Slovenija) i Varna (Bugarska), kao i dugogodišnji problem šverca cigareta, posebno kroz luke Bar (Crna Gora) i Pirej (Grčka).
-U nekim lukama izgleda da postoje ćelije kriminalnih grupa koje djeluju kao dio širih transnacionalnih mreža-rekao je glavni autor Ruđero Skaturo.
Kako je rekao, nekoliko luka su magneti za kriminal, privlačeći ne samo lokalne kriminalne grupe, već i one iz zemalja bez izlaza na more, a kojima je potreban izlaz na more.
U izvještaju se navodi da se bezbjednost luka u jugoistočnoj Evropi poboljšala u protekloj deceniji zahvaljujući većem ulaganju u tehnologiju, usklađivanju sa međunarodnim bezbjednosnim standardima, kao i podršci organizacija poput Kancelarija UN-a za borbu protiv droge i kriminala i Europola, kao i kroz bilateralnu pomoć.
Ali, kao i u drugim lukama širom svijeta, korupcija oslabljuje tehnička poboljšanja.
Autori preporučuju veću saradnju lučkih menadžera, policajaca, brodarskih kompanija i carina duž poznatih ruta krijumčarenja.
