Kotor: Primorske strukture Liberta Slovinića u Staklenoj galeriji do 27. jula
Izvor, foto: Radio Kotor
Autor: Irena Mačić
Primorske strukture – naziv je izložbe slika Liberta Boba Slovinića, koja je otvorena sinoć u Staklenoj galeriji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor.
Direktor Kulturnog centra Vladimir Bujišić podsjetio je da je Slovinić nedavno imao promociju knjige “Herbarijum – Don Đuro” u ovoj ustanovi kulture.
-Nadam se da ćemo u budućnosti sarađivati– ističe Bujišić.
Kako navodi, u Staklenoj galeriji je izloženo više od 80 radova Liberta Slovinića koji obrađuju temu primorskog duha. Radi se o, kaže on, istaknutom crnogorskom stvaraocu koji se opredijelio za više grana umjetnosti.
Izložbu je otvorila Marija Saičić, teoretičarka moderne savremene umjetnosti.
-U likovnom opusu eruditski određenog Liberta Slovinića prepliću se ne samo likovni, već i tekstualni i arhitektonski elementi.
Možda i zauvijek definisan djetinjstvom na moru, ono ostaje utkano u njemu, i u kasnijim danima stvaralaštva, ne samo u likovnom već i u literarnom ono postaje umjetnička orjentacija i opredjeljenje – navodi Saičić.
Prema njenim riječima, “Primorske structure” predstavljaju ciklus radova nastalih u periodu od 2011. do 2018. rađene tehnikom gvaš na akvarel papiru, a prikazi crnogorskog pejzaža predstavljaju seke, plićake, priobalje i mora umjetnikovog djetinjstva i života.
-U njegovom stvaralaštvu na virtuozan način prepliću se više grana umjetnosti, što je i logična posljedica Libertovog bogatog stvaralačkog opusa.
Stvarajući ciklus radova Primorske strukture posmatrač može primjetiti da je autor studiozno gradio kompoziciju, stvarajući je iz više slojeva.
Stvaralački postupak započinje time što scenu postavlja tehnikom gvaš na akvarel papiru, te sa lakoćom u potezu kista stvara prvi sloj primorskih pejzaža.
Drugi sloj je upotreba krede sa kojom dodatno oplemenjuje pejzaž, dok odabirom boja stvara kolorističke ekspresije.
Stvaralački čin Liberto Slovinić obogaćuje svojim antologijskim horizontalnim i vertikalnim linijama, kojima dodatno upotpunjuje i oblikuje naslikane prizore.
Na nekim djelima linije rađene grafitnom olovkom, sigurnom slikarskom rukom bivaju povučene strogo i jasno, dok je na drugim linija fino savijena, vijugava, lepršava, te pokret olovkom prati forme naslikanih prizora– objašnjava Saičić.
Bogata slikarska paleta, ističe ona, ukazuje nam na izvanredno vladanje kolorističkim modulacijama, koje uz prepoznatljivu liniju umjetničkog izraza stvara savršenu umjetnost na papiru.
-Primorske strukture su prožete bogatstvom jezika, ne samo likovnog, već i arhitektonskog i literarnog, dok umjetnik stvara djela koja odišu promišljenošću, slikarskim iskustvom i znanjem.
Gledajući ciklus pomenutih radova ne možemo da ne naslutimo poetska osjećanja koja su inkorporirana u samo djelo, te naslikani prizori predstavljaju kadrove života odajući po malo nostalgičnu notu.
Umjetnička snaga i stvaralačka moć Liberta Slovinića rezultiraju djelima koja odišu autentičnom atmosferom, a virtuozna izvedba nijednog posmatrača ne ostavlja ravnodušnim – zaključuje Saičić.
Liberto Bobo Slovinić rođen je (1943) u Budvi. Rano djetinjstvo proveo u Budvi i Kotoru. Srednje obrazovanje stekao na Cetinju i u Titogradu, maturirao (1961) u Gimnaziji "Slobodan Škerović" u Podgorici.
Diplomirao (1966) na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu. Prvi put se predstavio (1961) na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici a prvu samostalnu izložbu priredio (1965) u Modernoj galeriji u Podgorici.
Do sada je imao preko 60 samostalnih i više od 400 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu.
Prvo priznanje, Zlatnu plaketu za slikarstvo, dobio je (1969) na izložbi u kafani "Znak pitanja" u Beogradu. Dobitnik je mnogih drugih nagrada i priznanja, među kojima: Nagrada "Oslobođenja Titograda" za slikarstvo (1977); Prva nagrada "Zimskog salona", Herceg Novi (1980); Nagrada za slikarstvo "Grada Breseja", Francuska (1983); Nagrada Fonda "Moša Pijade", na XVIII Likovnom salonu "13. novembar“, Cetinje (1984); Prva nagrada Salona "13. novembar", Cetinje (1987); "Počasna nagrada" za slikarstvo, Saveza francuskih umjetnika, Pariz (1988); Nagrada za slikarstvo "Le Franc Bourgeois", Bresej (1989); "Novembarska nagrada" za slikarstvo, Budva (1990); "Trinaestojulska nagrada" Crne Gore (1990); Plaketa "Beli anđeo" za slikarstvo, Prijepolje (1995).
Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore. Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968. Izabran (1978) za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU. Postao (1983) član "Maison des Artistes" u Parizu. Jedan je od osnivača Crnogorske panevropske unije.
Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija. Kreirao je preko 400 projekata unutrašnjeg uređenja prostora i brojne druge projekte, od kojih je većina realizovana.
Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Autor je knjiga: "Pariski zapisi" (1996); "Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore" (2010); "Ars Libris" (2013). „Pariske Reminiscence“ (2020); „Herbarijum - Don Đuro“ (2021).
Povodom 60 godina stvaralačkog rada, u Narodnom muzeju na Cetinju priređena je (2017) retrospektivna izložba i objavljena monografija. U Modernoj galeriji u Podgorici prezentiran je (2018) izbor iz retrospektivne izložbe, uz monografski katalog.
Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se publicistikom. Živi i stvara u Podgorici i Budvi.
Izložbu “Primorske strukture” Liberta Slovinića zainteresovani u Staklenoj galeriji Kulturnog centra mogu pogledati do 27. jula.
