.jpg)
Banka hrane: Univerzalni dječiji dodatak nije rješenje
Foto: PR Centar
Od ponedeljka, 4. jula svi roditelji i staratelji djece do 18 godina starosti moći će da u Centru za socijalni rad u opštini prebivališta podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na dječiji dodatak. Ova vijest bi bila odlična da je u Crnoj Gori mala razlika među prihodima zaposlenih i da je njihov standard dobar, kao i da imamo mali broj porodica sa djecom, među nezaposlenima, ocijenila je Marina Medojević, predsjednica Banke hrane Crne Gore.
-Kako smo država velikih socijalnih razlika sa visokom stopom nezaposlenosti od preko 20 odsto, odluka da sva djeca do 18. godine dobiju isti iznos dječijeg dodatka je nepravedna.
Iznos dodatka za djecu od 30 eura ne može porodicu izbaviti iz siromaštva, niti omogućiti zadovoljavanje razvojnih potreba djece.
Samo djeca korisnika socijalne pomoći do koje se teško stiže zbog krutih i teško ostvarljivih uslova čak i u vremenu velike krize u kojoj živimo, imaju 44 eura i to ne za svu djecu u porodici, nažalost.
Popuštanje kriterijuma dodjele socijalne pomoći, kako bi dostupnost sistemu socijane zaštite bila veća, obaveza je naše države.-istakla je Medojević.
Ona napominje da kod nas mali broj zaposlenih ima prosječnu platu od 707 eura, “a čak ni ona nije dovoljna za minimalnu potrošačku korpu od 740 eura, koja znači biološki opstanak porodice” , odnosno 2 211 kalorija po osobi.
- U minimalnu potrošačku korpu nije uračunata renta-kirija kako bi ona bila niža i što bliža prosječnoj plati.
2015 . godine, kada je renta ulazila u sastav Minimalne potrošačke korpe, iznosila je 199,7 eura, što bi današnju mininalnu potrošacku korpu dovelo do skoro 1.000 eura.
Kako kod nas največi broj zaposlenih prima minimalnih 450 eura, možemo zaključiti da ni dva zaposlena u porodici ne dostižu takvu potrošacku korpu-ističe Medojević.
Prema njenim riječima, kao i u mnogim uređenim, socijalno odgovornim država visina dječijeg dodatka mora biti zavisna od prihoda i imovine porodice u kojoj žive.
-Logično, porodica koja ima manje, dobila bi veći dječiji dodatak za svako dijete bez izuzetka , kako bi se koliko-toliko pomoglo djeci da rastu zdrava i da mogu da se školuju, da ne bi ponavljala sudbinu svojih roditelja.
Najveći problem sistema socijalne zaštite kod nad je što se za davanja za materijalno ugrožene izdvaja svega 25 odsto, odnosno 14,5 miliona eura godišnje od ukupnih 58 miliona, opredijeljenih za materijalna davanja.
Uvođenjem univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina, davanja za materijalno ugrožene čini da svega oko 6 odsto ukupnih izdvajanja za materijalna davanja.
Potrebno je hitno povećati visinu materijalno obezbjeđenje porodice i dječijeg dodatka kako bi se vratilo dostojanstvo porodica u stanju nemaštine kao i obuhvat socijalno ugroženih građana sa materijalnim obezbjeđenjem kroz izmjene kriterijuma za ostvarivanje ovog prava-zaključila je predsjednica Banke hrane.
- Tagovi:
- Banka hrane
- Podrška
- NVO
- Pomoć
- Humanost
- Marina Medojević
