Opozicija traži parlamentarnu istragu o Možuri
Izvor: Vijesti
Autor: Ivan Ivanović
Foto: Arhiv Feral.bar
Poslanici Demokratskog fronta, Demokrata i poslanik Demosa Miodrag Lekić podnijeli su Skupštini predlog odluke kojom traže otvaranje parlamentarne istrage i formiranja anketnog odbora kako bi prikupili informacije o postupanjima državnih i drugih organa u vezi sa projektom izgradnje vjetroelektrane Možura.
Cilj parlamentarne istrage, između ostalog, kako piše u predlogu odluke, bio bi da Skupština na osnovu izvještaja odbora ocijeni da li su u (ne)postupanju nadležnih državnih organa nastupile štetne posljedice po imovinu, i ukupni javni interes Crne Gore i da se nakon toga utvrdi eventualno postojanje političke i krivično-pravne odgovornosti konkretnih osoba.
Kako se u obrazloženju navodi, nakon što se javnost zainteresovala za aferu “Možura”, koja je predmet istrage i Europola, policije na Malti i crnogorskih istražnih organa, mjesecima je ta afera “zanijemila”, odnosno, izgubila na intenzitetu.
-Po podacima koji su bili dostupni može se zaključiti da se u Crnoj Gori nalaze veoma važni dokazi o postojanju višemilionske korupcije u projektu koji će državu, dodatno, kroz ugovor o subvencionisanoj struji za 12 godina, koštati 115 miliona eura.
Kompanija ‘Mozura Wind Park’ (MWP), koja upravlja kontroverznim projektom vjetroelektrana na brdu Možura između Bara i Uicinja, godinama posluje preko Prve banke, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat predsjednika države Mila Đukanovića, što se može zaključiti na osnovu dokumentacije koja je prikupljena tokom novinarske istrage-piše u obrazloženju predloga.
Dodaje se da je crnogorska Vlada godinama skrivala od javnosti da je misteriozna ofšor kompanija sa Sejšelskih ostrva “Cifidex Ltd” krajem 2015. godine na nekoliko mjeseci preuzela kontroverzni međunarodni projekat vrijedan skoro 90 miliona, uprkos tome što je imala akcijski kapital od samo jedan američki dolar.
-Radi se o kompaniji koja je pod istragom evropske policijske službe Europol i policijskih organa države Malte u okviru istrage ubistva poznate malteške istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije.
Ovo veliko i veoma značajno istraživanje koje je, nažalost, platila životom novinarka Karuana Galicija, vodi i do Crne Gore i nekih visokih zvaničnika bivšeg režima i smatramo da smo kao društvo dužni da do kraja istražimo i otkrijemo sve pojedinosti ovog brutalnog zločina-navode poslanici u obrazloženju.
Poslanici opozicije su poručili da bi ovom parlamentarnom istragom Skupština dala značajan doprinos u razotkrivanju afere koja je pogodila Crnu Goru i Evropu.
Posao oko kupoprodaje vjetroelektrane “Možura”, na Malti ocijenjen je navodno kao korupcionaški, jer se vjeruje da je preko firme “Cifidex Ltd” i drugih povezanih transakcija iz 2015. godine i kasnije, koje su dijelom obavljene i preko Crne Gore, došlo do korupcije više visokih državnih funkcionera Malte.
Navodno, taj slučaj je povezan s ubistvom pomenute novinarke.
Ona je između ostalog istraživala moguću korupciju u poslu izgradnje vjetroelektrane Možura u Crnoj Gori i razotkrivala kriminal u najvišim ešalonima vlasti.
Sin ubijene novinarke Metju Karuana Galicija ranije je za “Vijesti” ispričao da je tadašnji premijer Milo Đukanović bio ključna osoba iz Crne Gore kojom se njegova majka bavila dok je istraživala slučaj “Možura”, ali i da je istraživala njegove veze sa bivšim premijerom Malte Džozefom Muskatom i vladajućom elitom u Azerbejdžanu.
Đukanović je sredinom avgusta 2020. u jeku predizborne kampanje, ustvrdio da je u slučaju “Možura” “sve besprekorno čisto odrađeno”, dodajući da odgovorno tvrdi da u Crnoj Gori nema nijednog krivca.
Sumnjiv milionski posao, gradnja vjetroelektrane na brdu Možura, između Bara i Ulcinja godinama se nalazi pod lupom crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ali za sada nije poznato ko je sve saslušan i da li ima osumnjičenih.
SDT je krajem prošle godine, dok je na čelu bio specijalni tužilac Milivoje Katnić odbacio krivične prijave na osnovu koje je ispitivano da li je firmi MWP zakonito odbijeno gotovo sedam miliona eura ulaznog PDV-a.
