Vlaović: Medijska scena mora imati nultu toleranciju na govor mržnje
Foto: PR Centar
Rezultati u borbi protiv govora mržnje mogu biti vidljivi jedino ukoliko se dosljedno reaguje na zakonodavnom nivou, sa rezultatima u kratkom roku, kroz usvajanje i odlučnu primjenu legislative, kao i kroz temeljno i sveobuhvatno obrazovanje i široki konsenzus u medijskoj zajednici i društvu , ocijenila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović otvarajući konferenciju „Jezik mržnje motivisan rodnom, etničkom i vjerskom pripadnošću“, koju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), organizuje u okviru projekta „Reporting Diversity Network 2.0“.
Ona je kazala da vrijeme u kojem živimo pokazuje da prostor slobode koji je osvojen nije upotpunjen dovoljno visokim stepenom odgovornosti, kulturom dijaloga i kulturom prezentovanja mišljenja.
-Taj se raskorak svakim danom povećava, što je dovelo do toga da se ovaj problem stavi u fokus ne samo onih struktura u društvu koje se bave medijima već i cjelokupnog sistema vlasti – od zakonodavne, preko izvršne do sudske.
Iako je disbalans između slobode i odgovornosti u medijima posebno izražen u zemljama nedovršene tranzicije, on je, zahvaljujući prilično anarhičnim uslovima koji vladaju u prostoru virtuelnosti, postao obilježje i medijske slike visokorazvijenog svijeta, što će reći da je u pitanju problematičan fenomen na globalnom nivou-rekla je Vlaović.
Da bi rezultati bili vidljivi u praksi mora se, kako smatra, dosljednije reagovati na zakonodavnom nivou, sa rezultatima u kratkom roku, kroz usvajanje i odlučnu primjenu legislative kojom će se promoteri govora mržnje demotivisati i spriječiti da ga dalje kanališu i promovišu.
-Činjenica je da sa dosadašnjim rezultatima na tom polju ne možemo biti zadovoljni.
Amnesty International je utvrdio da su u Crnoj Gori mizogini i govor mržnje u porastu.
Istraživači i mediji konstatuju da sankcije koje Zakon o medijima predviđa za objavljivanje sadržaja kojima se širi mržnja i podstiču nasilje, šovinizam i mizoginija, nisu ostvarile cilj, naprotiv, te pojave su i dalje u porastu-ukazala je Vlaović.
U nacrtu Medijske strategije, kao jednu od najvažnijih mjera, predviđeno je, kako je navela, da pored nadležnog tužioca sudski postupak protiv počinitelja može da pokrene i zainteresovana strana koja je žrtva govora mržnje.
-U tom dijelu očekujemo proaktivnu saradnju sa tužilaštvom. Medijskom strategijom takođe predviđamo formiranje tijela za borbu protiv govora mržnje, u saradnji sa mrežom Evropskih opseravatorija za novinarstvo koja je posvećena borbi protiv dezinformacija.
U ovom tijelu, između ostalih, participirali bi predstavnici Univerziteta Crne Gore, civilnog društva i medija-rekla je Vlaović.
Istakla je da najbolja evropska praksa pokazuje da je u borbi protiv govora mržnje neophodan širok konsenzus u medijskoj zajednici, i u cjelokopnom društvu.
-Jednostavno, medijska scena mora imati nultu toleranciju na govor mržnje.
Drugi odgovor mora biti fokusiran na oblast obrazovanja, i to od predškolskog do cjeloživotnog obrazovanja.
Rezultate nije moguće očekivati u kratkom roku, ali su efekti dugoročniji i izvjesniji.
Temeljno i sveobuhvatno obrazovanje na polju medijske pismenosti, kulture dijaloga i ljudskih prava, umnogome će doprinijeti sužavanju prostora za govor mržnje u javnom prostoru-smatra Vlaović.
Dodala je da će se primjenom Medijske strategije definisati jasniji programi za uvođenje medijske pismenosti u školske programe.
-Sa UNICEF-om planiramo pokretanje projekta medijske pismenosti za djecu.
Fokus moramo staviti na mlade i djecu. Generacijama koje dolaze govor mržnje mora biti stran. Ako ne krenemo odmah, stvorićemo nove generecije sklone konfliktima i destrukciji-istakla je Vlaović.
U cilju uspostavljanja sistematičnog planiranja i praćenja aktivnosti vezanih za unapređenje medijske pismenosti, praćenje ubrzanih promjena u digitalnoj eri i njihovom prilagođavanju lokalnom kontekstu, potrebno je, kako je rekla, uspostaviti Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
-Ministarstvo kulture i medija jačaće kroz Medijsku strategiju sistemski odgovor na ova pitanja, što podrazumijeva jedinstveno razumijevanje definicija govora mržnje, usagalašavanje prakse i primjenu međunarodnih standarda.
Pozivam da budemo odlučni, hrabri i beskompromisni, jer smo se našli u situaciji da govoru mržnje moramo pristupiti kao izuzetno destruktivnom fenomenu prema temeljnim načelima slobode i demokratije-rekla je Vlaović.
