Ćoso: U Kotoru nije sve dobro pripremljeno za najezdu kruzera i turista
Izvor: Dan
Autor, foto: Biljana Marković
Kada je u pitanju grad Kotor, lokalna samouprava i sve strukture koje servisiraju kruzing turizam i nautički turizam, svjesni smo da je prošla godina bila izgubljena, ali mi smo tu godinu prespavali jer je nismo iskoristili da se spremimo za ovogodišnju najezdu kruzera i turista koji su u tranzitu, ali i onih koji su u apartmanima i hotelima, ocijenio je za "Dan" Radoslav Rade Ćoso, doktor turističkih nauka.
Navodeći da je sezona ove godine počela znatno ranije, već u aprilu, a u maju bila u zamahu, Ćoso podvlači da se pripreme za sezonu obavljaju "u hodu".
- Boljka turističke privrede ovoga grada, pa mogu reći i Crne Gore, je što sve čekamo kao da će to neko drugi da nam odradi.
Sezona je sve kraća, kreće ranije, ima manje vremena da se pripremimo, ali to moramo da radimo u hodu-ističe on.
Ćoso smatra da mnogi resursi kojima grad raspolaže nisu u punoj mjeri iskorišćeni u funkciji turizma, prije svega kotorska fortifikacija duga više od ćetiri kilometra, ali i tvrđava San Đovani.
- Imamo bedeme, San Đovani, imamo zlatnu koku od koje se može profitirati. Međutim kakvo je bilo prije 10, 15 godina, kada sam ja bio rukovodilac, kada sam se mučio da očistimo put da se izađe gore do San Đovanija, otprilike je i sada isto takvo stanje, manje više.
Tužno je, uzimaju se novci, u moje vrijeme se nažalost nijesu uzimali, zbog toga što mi slabo to radimo.
Treba samo da pogledamo komšije u Dubrovniku i da znamo kako treba da se radi; naplatiti, ali daj gostu ponudu za novac koji mu uzimaš.
San Đovani treba kultivisati, napraviti bistroe, toalete i onda nemam ništa protiv visokih cijena- potencirao je Ćoso, koji je bio dugogodišnji direktor TO Kotor.
Ćoso smatra da su šetačke ture dobro osmišljene, navodeći da je staza do Špiljara zapuštena.
- Faktički mi gostu ništa i ne nudimo. To što su naši preci ostavili, to je tako i sada-konstatuje on.
Kod klasičnih tura za turiste predlaže organizovanje vožnji autobusima preko Strpa, Vilusa, Nikšića, obilazak tamošnjih manastira i spuštanje preko Podgorice i Cetinja do Budve i Kotora.
Za etno turizam potencijali su, smatra, Mirac, Njeguši, Krivošije, Grbalj.
Podržava rad mladih ljudi koji organizuju vožnje turista gliserima i brodićima kroz zaliv Boke, ali uz strogu kontrolu bezbjednosti i sigurnosti na moru. Ukazao je i na manjkavosti kada je u pitanju podhodnik kod Lučke kapetanije gdje, kaže, nedostaje signalizacija.
Uz konstataciju da će ovogodišnja turistička sezona biti "dobra" ako se nešto ne iskomplikuje u dijelu svijeta sa ratovima i krizama, uputio je molbu svima na nivou lokalne samouprave koji su u funkciji turizma da ozbiljnije pristupaju pripremama za sezonu.
- Molim ih, da sa ljudima iz struke organizuju okrugle stolove i da malo unaprijede ponudu, jer Kotor je kao grad UNESCO Bogom dan sa svim svojim sadržajima i potencijalima; na žalost to je neiskorišćeno.
Ovogodišnja sezona će biti dobra, ali imamo takvih poteza da radimo antireklamu jednom divnom gradu Kotoru, kojeg ne znamo da cijenimo i valorizujemo - zaključuje Ćoso.
Ne kopirati ih ali učiti od Dubrovčana
Radoslav Ćoso podržava limitiranje broja dolazaka kruzera na dnevnom nivou kao što je to uveo Dubrovnik.
- Moramo ograničiti broj kruzera i gostiju koji će doći jer oni devastiraju prostor u gradu u kojem mi živimo i o tome lokalna samoprava mora da razmišlja.
Zagovornik sam dolazaka visokobudžetnih kruzera, to jest turista koji imaju novac koji će ovdje potrošiti. Ne želim ja da kopiram Dubrovčane, a u turizmu sam uvijek ranije učio od njih.
Ali moramo od onog koji više zna, bolje razmišlja za svoj grad, od onog pametnijeg, koji ima bolje i ima iskustvo u svom poslu, da to primjenimo u svom gradu i normalno prilagodimo svojim potrebama.
Prema tome, za visokobudžetne kruzere sam, sa ograničenim brojem gostiju i da se tu podvuče crta, a da Kotor, pošto ima kvalitet, ima i cjene koje zaslužuje-kazao je Ćoso.
