Omer Bogdanović: Ljubav prema pčelama, a ne profit od prodaje meda
Izvor: Dan
Autor: Dragan Stojanović
Foto: Privatna arhiva
Aktivna pčelarska sezona i radovi na pčelinjaku su izuzetno značajni za razvoj pčelinjih društava. Svaki pčelar jedva čeka da otvori košnicu i izvrši prvi proljećni pregled društva.
Pčelar Omer Bogdanović iz Tejana u Mjesnoj zajednici Ostros, uskoro očekuje ljepše dane koje bi iskoristio upravo za pregled košnica.
Bogdanović, inače više puta nagrađivan i van granica Crne Gore za kvalitet meda, dugo se godina bavio pčelarstvom.
U razgovoru za "Danˮ otkriva tajne u svom pčelinjaku i nastoji da pruži najbolje savjete koji bi koristili pčelarima početnicima.
- Finansijska dobit u ovom poslu nije zanemarljiva, ali pčele se prije svega moraju voljeti. Trudim se da samo kvalitetni proizvodi dođu do kupaca, da ono što vole moja djeca zavole i drugi ljudi.
Pčelarima početnicima savjetujem da zaborave na digitron i računanje profita od pčelarstva, jer je to dug proces koji iziskuje puno rada i odricanja prije nego što se dođe do zarade.
Neka ih na početku vodi ljubav prema pčelama, a one će vremenom to i vratiti - ističe Bogdanović.
Obično se u martu vrši detaljan pregled, kako bi se sagledalo cjelokupno stanje u košnici i na vrijeme mogle preduzeti odgovarajuće mjere za brži razvoj pčelinjih društava.
- Treba pogledati količinu hrane, količinu legla, zdravstveno stanje pčela, kvalitet matice, saća. Nakon toga čistim uginule pčele.
Nikada do sada nisam radio, ali hoću ove godine, proljećni tretman protiv varoje, zato jer su ove godine zime bile mlake, bez snijega, pa iako sam koristio oksalnu kiselinu krajem decembra i u januaru, ponoviću tretman.
U slučaju da neka košnica suviše treba ramove, zajedno sa pčelama, treba premjestiti u drugu, čistu košnicu iz rezerve. Uprljanu košnicu očistiti, dezinfikovati i ostaviti za rezervu.
Poslije ovoga košnica se dovodi u red. Ukoliko ramovi koje su pčele zaposjele nemaju dovoljno meda, treba im, do legla, dodati još neki ram sa više meda - preporučuje on.
Bogdanović kaže da je posebno važno utvrditi kakav je kvalitet matice, saća i podnjače.
- Prošle godine Kuća meda kasno je počela da dijeli matice, mislim krajem juna, jer je kasnilo Ministarstvo sa refundiranjem, a ove godine matice nisu baš kvalitetne.
A ako nisu kvalitetne, pčela ne može da se razvija sve zbog tih blagih zima. Pčela izađe napolje, ali nema šta da prinosi, i onda se ta pčela više ne vrati.
To je ona pčela koja zimi izlazi napolje, i ona je kao radilica, ne može da živi dugo, 48 sati, pa se društvo svakog dana smanjuje i slabi, što uslovljava smanjenje kluba.
Sad u proljeće dosta pčela treba da se spoji, od dvije-tri da se napravi jedna jača. Ja trenutno dajem malo sirupa nakon što vidim koje ga društvo treba - dodaje Bogdanović.
On kaže da su pčele što se tiče hrane svo vrijeme imale dovoljno.
- Hranu dodajem samo onima kojima fali, i nastojim da to bude blagovremeno.
Nastojim i da počnem da proširujem društva, ali ne žurim jer može da dođe loše vrijeme, kiša, te ako ih proširimo više nego što treba moglo bi doći i do većeg prehranjivanja pčela.
Do proširivanja ne smije doći rano. Nastojim da, kad bude glavna paša, društvo bude razvijeno. Imao sam dosta štete tokom zime, i morao sam da spajam, ali krajem aprila i početkom maja počeću da formiram nukleuse i da vratim broj koji sam izgubio.
Ne znam što je uticalo na to, moguće da su lijekovi - objašnjava Omer Bogdanović.
Kaže da nije imao potrebe za pogačama, i da za bezbjedno zimovanje pčelama treba obezbijediti dovoljno hrane.
- Bez ikakve sumnje, za ishranu pčela u bilo u kom periodu godine najbolja hrana je ona koju koriste već hiljadama godina, a to je med.
Međutim, kad pčelar procijeni da se u košnici ne nalaze dovoljne količine meda, bilo koji razlog da je u pitanju, sasvim logično rešenje je da se pčelama pomogne dodavanjem meda. To možemo učiniti dodavanjem rama sa punim zatvorenim medom.
Ali, ako nemamo med, alternativno rešenje je medna pogača, koju inače treba maksimalno izbjegavati, ali je ipak bolje dodati je nego dozvoliti da zajednica ugine.
Prošle godine sam stavio i više meda, i nisam imao potrebe za pogačama. Za pogače nam je bilo lakše ove godine, jer je Ministarstvo refundiralo 50 odsto.
Mogli smo da uzimamo u Kući meda pogače i još neke proizvode. Ja sam pogače sam proizvodio, ali se nije isplatilo da to sam radim jer mi na kraju izađe skuplje nego što je Ministarstvo dodijelilo.
Kad bi bile bolje podjele od strane Ministarstva, bilo bi i nama pčelarima lakše da imamo pogače, naravno uz refundirani šećer - ističe Bogdanović.
Potrebne subvencije za rojeve
-Ministarstvo je pretprošle godine refundiralo 50 odsto sredstava za nabavku šećera, a da je tako bilo i ove godine bilo bi zaista bolje. Sve subvencije su dobre za nas pčelare, ali je šteta što nemamo subvencije za rojeve.
To bi bilo dobro za pčelarstvo, jer bi se više ljudi bavilo ovim poslom. Znam puno ljudi koji su imali preko deset košnica, a tokom zime ostanu na jednoj ili dvije, i gube volju da ponovo krenu, puste i te pčele iz te dvije košnice i odustanu.
Zato i kažem da bi bolje bilo da se refundiraju rojevi, jer pčela košta, recimo, 100 eura. Ako bi Ministarstvo dalo 50 odsto subvencije za pčelu i dobiješ roj, ostaviš ga gdje je slabo društvo i naravno da se razvija jače društvo - predlaže Bogdanović.
- Tagovi:
- Pčelarstvo
- Ostros
- med
- Omer Bogdanović
- Podrška
