Krijumčarenju droge i zloupotrebi pomoraca mora se stati na put
Izvor, foto: PR Centar
Učešće dijela crnogorskih pomoraca u krijumčarenju narkotika ostavlja ozbiljne posljedice po sve pomorce, ali i po društvo i državu, a rješavanju ovog problema potrebno je pristupiti kroz saradnju pomoraca sa institucijama nadležnim za pomorstvo i obrazovanje, policijom, sudstvom, tužilaštvom i civilnim sektorom, zaključeno je na panel diskusijama „Kompas: Učešće crnogorskih pomoraca u krijumčarenju narkotika“ koje su održane u Baru i Kotoru.
Diskusije je organizovao NVO Juventas uz podršku Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Koordinator projekta i savjetnik u Juventasu Mićan Andrijašević podsjetio je da je u posljednjoj procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori navedeno da je šverc droge glavni biznis kriminalnih grupa.
-Javnosti je poznato da je upravo u tim aktivnostima učestovao i jedan dio crnogorskih pomoraca, što ostavlja ozbiljne posljedice po cijelu pomorsku populaciju, ali i po crnogorsko društvo i državu-kazao je Andrijašević.
Cilj ovih panel diskusija je, kako je rekao, otvaranje debate o „ovom važnom, a zanemarenom pitanju“.
-Iako se negdje već govori o ovome u pomorskim krugovima i institucijama, još uvijek kao društvo ne dajemo jedinstven odgovor na ovaj problem, kako bismo pomogli pomorcima-tvrdi Andrijašević.
On objašnjava da je cilj projekta „Kompas“ jačanje kapaciteta, integriteta i otpornosti budućih pomoraca, odnosno učenika/ca srednjih pomorskih škola i studenata/kinja pomorskih fakulteta,
Inspektor Ivan Jović iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga, rekao je da operativna saznanja i drugi podaci ukazuju da se crnogorski državljani bave krijumčarenjem i organizovanim krijumčarenjem opojne droge kokain, koja ide iz Južne Amerike u zemlje Zapadne Evrope.
U toku 2019. i 2020. godine, zaplijenjeno je oko 28,5 tona kokaina u slučajevima u kojima su učestvovali crnogorski državljani.
-Uprava policije će uložiti sve napore da očuva ugled i tradiciju pomorske profesije u Crnoj Gori, po kojima je vjekovima prepoznata i da se jasno pokaže da se radi o pojedinčanim slučajevima.
Ova tema zahtjeva preventivno djelovanje svih subjekata-istakao je Jović na panel disksiji u Baru.
Novinarka „Vijesti“ Jelena Jovanović poručila je mladim budućim pomorcima da je mnogo časnije i pametnije raditi to za šta ljudi uče i školuju se, a ne “šurovati sa kriminalom”.
Apelovala je da budu daleko od svega toga, navodeći da svaki pomorac koji uđe u taj svijet, ukoliko preživi, proživljava torture i “nema tog novca za koji neko može da kupi vaš i mir vaše porodice, niti to treba da dozvolite”.
-Vjerujem da ukoliko se dovoljno uključimo, možemo da ispravimo budućnost ove države da ne budemo prepoznati u svijetu kao šverceri kokaina sa dalekih destinacija, što nas prati decenijama.
Prvo smo bili prepoznati po švercu cigareta, pa po krađama na ratištima okolnih država, a sad već imamo primat u prevozu kokaina iz južnoameričkih država-rekla je Jovanović.
Saradnik u nastavi na Fakultetu za pomorstvo i turizam u Baru i direktor MSC kompanije za Crnu Goru Dalibor Pelević, kazao je da se krijumčarenju droge mora stati na put.
Smatra da je izuzetno loše što su crnogorski pomorci uključeni u krijumčarenje droge, naročito uzimajući u obzir veličinu države i broj stanovnika.
Pozvao je sve koji imaju informacije o krijumčarenju droge da anonimno putem „speak-line“ na sajtu MSC kompanije prijave slučaj.
Predstavnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Sanja Jovićević je govoreći na panel diskusiji u Kotoru istakla da je sve veći broj pomoraca koji se pojavljuju kao izvršioci krivičnog djela krijumčarenje droge.
-Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije za organizatora je propisana kazna zatvora u trajanju od tri do 15 godina, za pripadnika te kriminalne organizacije od jedne godine do 10 godina zatvora, a za krivično djelo krijumčarenje droge zaprijećena je kazna zatvora od dvije godine do 10 godina-navela je Jovićević.
Smatra da tužilaštvo može da pruži doprinos tako što će biti proaktivno, razmijeniti iskustva, znanje i podatke sa relevantnim učesnicima u projektima.
Dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru Špiro Ivošević, rekao je da se kroz obrazovni proces studenti upoznaju sa incidentima u pomorstvu, koji su se desili kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta bezbjednosti, naročito imajući u vidu ono što se dešava posljednje dvije decenije, a to su piratstvo, terorizam, krijumčarenje i ilegalna migracija.
Najveća posljedica koju krijumčarenje narkotika ostavlja, kako smatra Ivošević, je gubitak reputacije crnogorskog pomorca.
-Trudimo se da, podižući svijest našim studentima, našim pomorcima, skrenemo pažnju na sve što nije dobro i što negativno utiče na imidž institucije, društva i države.
Nesporno je da imamo hiperprodukciju pomorskog kadra posljednjih deset godina. Na to mi sa Pomorskog fakulteta ne možemo da utičemo i neki drugi organi o tome treba da vode računa- kazao je Ivošević.
Istakao je da su studenti Pomorskog fakulteta kao stručnjaci traženi, a kriterijumi za završetak studija su strogi.
-30 do 40 odsto je onih koji fakultet završe u roku od tri godine, a 50, 60 odsto završi u roku od pet ili šest godina.
Na Fakultetu se tudimo da afirmativno promovišemo pomorstvo, tradiciju crnogorskog pomorstva, tradiciju crnogorskog pomorca, tradiciju institucije i crnogorske zastave-kazao je Ivošević.
Profesorica na Pomorskom fakultetu Tatijana Dlabač, istakla je da se profesori na Fakultetu trude da studentima prvo pokažu šta znači biti dobar čovjek.
-Trudimo se da usadimo obrazac svega onoga kako treba budući pomorac da se ponaša. U obrazovnom procesu treba da su ljudi koji će biti primjer onoga što studenti žele da budu-rekla je Dlabač.
