Projekat sanitarne deponije Duboki do 11 godina ne dobija građevinsku dozvolu
Izvor: Dan
Autor, foto: Ksenija Matović
Projekat sanitarne deponije Duboki do, kapitalni projekat grada, nakon 11 godina od ispunjavanja uslova za početak gradnje još je u postupku dobijanja građevinske dozvole.
Put su deponiji najprije prepriječili žitelji Morinja, tvrdeći da će zagaditi njihova izvorišta, potom sudski procesi, Ministarstvo održivog razvoja i turizma bivše vlade, koje više od četiri godine od pozitivne presude nije dalo zeleno svjetlo, a sada i Agencija za zaštitu životne sredine, koja traži dopunu elaborata zaštite životne sredine.
Milovan Benderać, direktor preduzeća "Čistoća", ipak ne gubi nadu.
- Sanitarna deponija je potrebna Herceg Novom, čak i kada se izgradi Reciklažni centar u Nikšiću. Vjerujem da će doći do realizacije ovog projekta-poručio je Benderać.
Podsjetićemo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) 28. septembra 2020. donijelo rješenje kojim odbijaju zahtjev Opštine za izdavanje građevinske dozvole, obrazlažući da je istekla važnost ekološke saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, te da nije urađena lokalna studija lokacije za sanitarnu deponiju.
Opština je uložila tužbu Upravnom sudu na to rješenje navodeći da je stiglo u trenutku kada se u Agenciji za zaštitu životne sredine nalazio urađeni elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, kojeg je sačinila "Ekoboka projekt".
U odnosu na prvobitni elaborat iz 2013, u novom je u većem obimu opisan inženjersko-geološki i hidrogeološki sklop, uz sprovedena nova hidrogeološka ispitivanja radi uspostavljanja dobrih parametara o poznavanju tokova podzemnih voda.
-To je bila i osnovna prepreka u dobijanju građevinske dozvole u minulom periodu-navodi se u elaboratu. Ipak, ni to nije bilo dovoljno.
Morinjani smatraju da je, kada je rađen elaborat, trebalo voditi računa o morinjskim izvorima.
Prema riječima Špira Vulovića iz te MZ, voda u Morinju više nije za piće, zbog postojeće deponije na Ublima.
-Bokokotorski zaliv je takav kakav jeste. Sva voda morinjskih izvora, kojih ima 20, između Morinja i Sopota, ne računajući Sopot, koji ima sliv na drugu stranu, završava u moru.
Najbolje znamo mi koji živimo tamo šta to znači. Da ne spominjemo da će se deponija sa kruzera koji su visoki 70 metara vidjeti dok budu prolazili kroz Verige.
To je sramota-smatra Vulović.
Mještani Morinja izričiti su da UNESKO neće dozvoliti izgradnju deponije.
Vasilije Seferović, sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju, objasnio je da je Agencija za zaštitu životne sredine dala rok od 100 dana da se elaborat koriguje.
- Sada imamo 100 dana za korekcije i to ćemo ispoštovati. Riječ je uglavnom o sugestijama koje su se mogle čuti na javnoj raspravi, a koje je agencija uvažila.
Nakon tog procesa, ponovo ćemo predati elaborat i očekujem pozitivan odgovor - kazao je Seferović.
Analiza izbora lokacije za deponiju Duboki do rađena je 2003. Prostorni plan koji je definisao lokaciju urađen je 2008.
Studiju izvodljivosti sa idejnim rješenjem uradio je Institut za građevinarstvo iz Banja Luke, lokalnu studiju lokacije za sanitarnu deponiju uradio je Centar za arhitekturu i urbanizam iz Podgorice.
Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu urađen je 2010. a elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje sanitarne deponije u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine iz Podgorice.
Glavni projekt je izradio "IGH" iz Rijeke, a reviziju i detaljna geotehnička istraživanja Građevinski institut iz Podgorice.
Dokazati da voda u Morinju nije za piće
Prema riječima inženjera hidrogradnje Olivere Doklestić, iz tima koji je izradio inovirani elaborat, Opština Herceg Novi godišnje proizvede između 20 i 24.000 kubika otpada.
-U zavisnosti od stepena zbijenosti, da li se po metru kvadratnom smješta 0,8 ili 0,6 tona, zavisiće i vrijeme odlaganja na deponiji Duboki do-objasnila je Doklestić.
Ukoliko je zbijenost veća, kako je naglasila, odlaganje će trajati 26 godina, ako je zbijenost manja, odlaganje će biti kraće.
Da voda u Morinju nije za piće, predstavnici te mjesne zajednice moraće da potkrijepe dokazima, odnosno tačnim hemijskim analizama-poručila je Doklestić.
Dodala je da čak ni tada ne možemo biti sigurni da je to zbog deponije.
