Suze i smijeh “Žive biblioteke”
Autor: Radomir Petrić
Foto: Feral.bar
Barski Omladinski klub ugostio je prošle sedmice radionicu “Upoznajmo se da bi se bolje razumieli” na kojoj su polaznici-mladi ljudi iz više socijalnih grupa širom opštine, imali priliku da se upoznaju sa “Živom bibliotekom” koja je prvi put predstavljena u Baru
Ovaj specifični koncept suočavanja sa predrasudama, sudeći po reakcijama koje je izazvao kod polaznika, a koje su se kretale od smijeha do suza, mladim Baranima se pokazao kao upečatljiv i vrlo efikasan emotivni mehanizam prevazilaženja stereotipa.
Učesnici radionice bili su podijeljeni u parove: jedan polaznik-“Knjiga”, iznosio je svoju intimnu priču o predrasudi sa kojom se borio, a tu ispovijed pomno je slušao drugi polaznik- “Biblioteka”.
Predstavljanje ovako iznijetih iskustava koje je potom uslijedilo na grupnoj sesiji, obilovalo je dirljivim momentima.
U tim trenucima, bilo je nemoguće ostati ravnodušan dok su polaznici radionice iz redova manjinskih zajednica pričali sa kakvim su teretom svakodnevno susrijeću u svom neposrednom okruženju.
Medijatorka radionice, profesrica mr Marijana Blečić, u razgovoru za portal Feral.bar, istakla je da je ovakav susret sa realnošću upravo i cilj “Žive biblioteke”, odnosno “The Human Library” , kako se originalno zovu .
-“Živa biblioteka” je koncept razumijevanja, osvješćivanja različitih vrsta stereotipa i predrasuda koje ljudi imaju a da ih često nisu ni svjesni-navodi Blečić, saradnica na metodičkoj grupi predmeta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Zahvaljujući angažmanu u Pedagoškom centru, Blečić ima veliko iskustvo u radionicama ovog tipa i sprovođenju različitih oblika neformalne edukacije.
-Kroz “Živu biblioteku”, kroz metodički brižljivo odabrane korake, dolazimo do toga da te predrasude izlaze na površinu i dovode tu osobu da na drugačiji način promišlja o njima, da učini nešto na njihovom suzbijanju i da svoje naredne akcije usmjerava ka tome-napominje Blečić.
.Radionicom “Upoznajmo se da bi se bolje razumijeli”, istovremeno je lansiran istoimeni projekat koji je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a koji vodi koordinator mr Naser Kraja, aktivista za ljudska i manjinska prava.
- U sklopu težnji da promovišemo jednakost i borbu protiv različitih vidova predrasuda i diskriminacije kroz socijalni kontakt, jezikom i mehanizmom biblioteke pokrenuli smo lična izlaganja i otvorene razgovore.
Time se pozitivno mogu promijeniti stavovi i ponašanja ljudi prema pripadnicima/pripadnicama određene zajednice, a koji/koje su u riziku od isključenosti i marginalizacije zbog etničke pripadnosti, seksualnog opredeljenja, uloge koje imaju u društvu trenutno ili u prošlosti, načina ili stila života-ističe Kraja za Feral.bar.
Uz pomoć facilitatora, poznatog građanskog i aktiviste z aprava romske i egipćanske (RE) populacije Nardija Ahmetovića iz Nikšića, moderatorka Blečić odmah je pronašla “zajedničku frekvenciju” sa polaznicima radionice.
-To je bila divna i šarolika grupa, imali smo i srednjoškolce i osnovce i studente. Mladi su uvijek inspirativni, a i zahtjevni na određeni način i vrlo je interesantno raditi sa njma.
Nekad se čini da oni bolje prepoznaju predrasude koje su svuda oko nas.
Naravno trebamo uvažiti da i oni, a naročito mladi koji dolaze iz manjinskih grupa, zaista jesu često osobe prema kojima se otvoreno izražava čitav jedan korpus predrasuda u vezi s anjihovim porijeklom-dodaje Blečić. Predavač na ovoj radionici je profesorica mr Mirjana Blečić, inače jedina iz Crne Gore koja je obuku za ove teme prošla u Milanu preko ISSE i Fonda za otvoreno društvo.
Komentarišući nerijetko i potresna predstavljena iskustva polaznika, ona je naglasila da je upravo i koncept same “Žive biblioteke” u tome da osobe pričaju ličnu priču.
-Da iznesu svoj lični doživljaj koji je bio krajnje emotivan i negativno obojen, gdje su oni bili u situaciji da prepoznaju određene vrste predrasuda koja je upućena prema njima.
Na ono što su čuli, ostali učesnici su odreagovali empatično, odgovorno i sa puno želje da se takve stvari nikad višee ne dogode-ukazuje Blečić.
A koliko su mladi empatični danas?
-Ako empatiju posmatramo sa ove naše, naučne osnove, mi dan-danas nijesmo sigurni da li pripada korpusu stavova, korpusu vrijednosti, čak imate istraživanja da je ona i genetski uslovljena.
Moje iskustvo, a što je i dokazano, takozvanim neurološkim strukturama, neuronima, “prema ogledalu”, ukoliko je osoba “jedan-na-jedan” u nekom prijatnom komfornom razgovoru, empatija biva veća. i ukoliko osoba zaista svjedoči nekom događaju koji je neprijatan, empatija biva veća, tako da je i to upravo jedan od koncepata obuke “Žive biblioteke”.
Mladi Bara, po onome što čujem, i to me posebno raduje, jesu empatični, prepoznaju predrasude, odmah “na prvu loptu” reaguju primjereno u skladu sa njima i prosto vidim da uzvraćaju empatičnim odnosom.
Jesu, i bravo za mlade!-poručila je Blečić.
Radionicu, koju je posjetila i sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i mlade mr Irina Dabović, pohađala je mješovita grupa polaznika, među kojima su, kako je kazao Kraja, bili i “većina” i “manjina”.
