Priče iz podmorja: 76T
Izvor: Boka News/UCG
Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam
Nedaleko od uvale Žanjice, na 35 metara dubine, leže ostaci torpednog broda 76T. Njegova jedinstvena odiseja, kroz dva svjetska rata priča uzbudljivu priču pomorskih sukoba i jadranskih antagonizama XX vijeka.
Iako istorijski vrlo vrijedan i atraktivan lokalitet podvodne kulturne baštine, 76T nije često posjećen od strane ronilaca niti adekvatno promovisan.
Brod je pripadao seriji torpednih brodova izgrađenih od 1913. do 1914. godine koji su mogli da plove deset sati brzinom do 30 čvorova.
Performanse ove klase su trebalo da zadovolje potrebe austro-ugarske ratne mornarice za brzim dejstvima u slučaju blokade Otrantskih vrata.
Angažovan na zadacima duž dalmatinske obale 1914. godne je premješten u Luku Šibenik, odakle plovi u izviđačke misije prema Bariju, Palagruži i Tremitiju.
Učestvovao je u bombardovanju Ankone 1915. godine. Sljedeće godine je preduzeo nekoliko potraga za podmornicama.
Polagao je mine ispred luka Trst i Bar. Tokom blokade Otrantskih vrata bio je u pratnji veličanstvenog broda Sent Ištvan, koji je, iako na vrijeme opažen od strane 76T, torpedom potopio italijanski MAS patrolni brod.
Torpedni broda 76T – foto Darko Kovačević
Nakon Prvog svjetskog rata 76T je pripao Jugoslovenskoj kraljevskoj ratnoj mornarici.
Remontovan je i primenovan u T1 sa službom u Tivtu. Ulaskom Jugoslavije u Drugi svjetski rat 1941. godine patrolirao je južnim sektorom sa bazom u Kotoru.
Ubrzo je zaplijenjen od strane italijanske mornarice koja ga je koristila u borbi protiv partizana duž dalmatinske obale. Po italijanskoj kapitulaciji ponovo je došao u posjed Jugoslovenske kraljevske ratne mornarice koja je, u egzilu, imala bazu na Malti.
Na Jadran se vraća poslije Drugog svetskog rata i postaje dio ratne mornarice SFRJ. Novi naziv Golešnica 91 dobio je po planini u današnjoj Sjevernoj Makedoniji.
Korišćen je uglavnom za patrole uz granicu. Kraj plovidbe dočekao je u odredu školskih brodova da bi iz službe izašao 1955. godine.
Zastario i rashodovan, potopljen je kao meta tokom mornaričke vježbe 1959. u Bokokotorskom zalivu.
Golešnica 91 leži na pjeskovitom morskom dnu. Pramac je na desnom boku uronjen u pijesak sa još uvijek prisutnim sidrenim vitlom.
Srednji dio broda je kolapsirao, dok se na krmi i dalje vide držači dvije osovine koje su pokretale propelere. Iako potopljen na kraju svog radnog vijeka, ostaci koji svjedoče njegovu priču čekaju rješenje Uprave za kulturna dobra kojim će uživati pravnu zaštitu.
Literatura:
Gačević, D., 2012., Podmorje Crne Gore, Matica Crnogorska, Herceg Novi.
René, G., 1976., Austro-Hungarian Warships of World War I, Allan, London.
Vego, M., 1982., “The Yugoslav Navy 1918–1941”, International Naval Research Organisation, Warship International, Toledo, Ohio, XIX (4): 342–361.
Whitley, M. J., 1988., Destroyers of World War Two: An International Encyclopedia, Naval Institute Press, Annapolis, Maryland.
