news-details
Škrinja

Kovačević: Veliki potencijal kulturne baštine crnogorskog podmorja

Izvor, foto: Radio Kotor

Na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne u toku je realizacija projekta “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju, kao novi oblik turističke ponude” - WRECKS4ALL.

Kako za Radio Kotor kaže stručni saradnik na projektu, podvodni arheolog Darko Kovačević, glavni cilj je jačanje turističke ponude zasnovane na podvodno-kulturnom nasljeđu regije Istočnog Jadrana, kroz prekogranično upravljanje, zaštitu, promociju i održivu valorizaciju podvodnih brodskih olupina.

-,Projekat WRECKS4ALL je koncipiran nakon preliminarnog istraživanja sektora podvodne kulturne baštine i ronilačkog turizma u Crnoj Gori, gdje smo došli do zaključka da treba raditi na unaprjeđenju.

Prepoznali smo ogroman potencijal u crnogorskog podmorja, kada je riječ o prisutnosti depozita podvodne kulturne baštine, različitih olupina brodova iz različitih perioda, na različitim dubinama.

Sagledali smo ronilački turizam, njegovu razvijenost, rasprostranjenost i potencijale, tako da smo došli na ideju da napišemo projekat koji bi osnažio taj sektor, ali i pomogao institucijama da uđu u ekonomsku problematiku i benefite ronilačkog turizma i potencijala podvodne kulturne baštine, da doprinese atraktivnosti jedne destinacije kao što je Crna Gora i da je u jednom kratkom periodu razvoja i implementacije sistema, dovede na nivo kakav je u regionu, prateći modele Hrvatske, Grčke, Turske, Malte i Egipta- kaže Kovačević.

Kako navodi, projekat WRECKS4ALL je trenutno u najvećoj fazi implementacije, a do sada je održano više sastanaka se sastanke sa predstavnicima svih učesnika na projektu.

-Zadovoljni smo reakcijama različitih institucija, neki od njih su se već uključili u projekat i zajednički smo došli do riješenja, koje parametre treba poboljšati.

Trenutno radimo na izgradnji kapaciteta, kroz različite kurseve jedne inovativne tehnike za dokumentaciju podvodne kulturne baštine-fotogrametrije, koja kao rezultat daje 3D modele koji kasnije mogu da se koriste za promociju kroz različite digitalne aplikacije.

Uskoro će jedna grupa predstavnika crnogorskih institucija ići u Split, gdje je planiran preliminarni kurs fotogrametrije, a nakon završenog kursa formiraćemo nacionalnu grupu sastavljenu od predstavnika ronilačkog turizma i različitih institucija-pojasnio je Kovačević.

Podvodna arheologija predstavlja antički otpad koji ima veliki kulturni potencijal, kako navaodi Kovačevič, u Boki i na cijelom primorju Crne Gore, postoji veliki broj atraktivnih podvodnih lokaliteta.

-Dostupnošću ronilačke opreme veliki broj tih lokaliteta na manjim dubinama je devastiran ili je more uspjelo da ih sakrije, kao podmornicu na Adi Bojani koja se sama otkrila posle stotinu godina, iako se znalo da je tu potonula.

 Ono što je interesantno je potencijal na većim dubinama, koji sada dolazi do izražaja jer tehnološkim razvojem opreme za ronjenje, dubina od 100 m je dostupna kao nekada dubina od 40 m.

U narednim godina imaćemo pad cijene te opreme, veliku dostupnost, kao i manje cijene kurseva za ronjenje.

Stoga je bitno da država preventivno zaštite lokalitete na većim dubinama, koji su još uvijek netaknuti da nam se ne bi dogodila ista sudbina, kao što se desilo sa lokalitetima koji su na manje dubinama, da predmeti sa tih lokaliteta završe u privatnom vlasništvu-dodaje Kovačević.

Jedan od ciljeva WRECKS4ALL je da skrene pažnju na tehnološki razvoj opreme i kulturni potencijal koji može biti ugrožen.

-Lično sam podnio inicijativu za zaštitu sedam lokaliteta na dubinama od preko 40 m, koji su još uvjek u prilično očuvanom stanju.

S obzirom da se ti lokaliteti nalaze u jednu vrlo teškom okruženju kao što je more, sami su već ugroženi od strane okruženja i jako brzo propadaju, tako da je ljudski efekat na te lokalitete nešto što im daje posljednji udarac.

Kako bismo izbjegli devastaciju, lokalitete moramo pravno zaštiti i implementirati sistem po kome počinje da se mijenjale navike i odnos ljudi prema tim lokalitetima, a tek nakon toga treba voditi druge metode zaštite.

Teško zaštititi nešto što je na dubini od 50 m u moru na primjer pet nautičkih milja od obale, ali postoje različiti modeli, od kojih je najefikasniji umrežavanje institucija koje se bave kontrolu mora.

Protivnik sam obezbjeđivanja lokaliteta kavezima, koji su izuzetno skupi za održavanje i nepraktični za posjete- objašnjava Kovačević.

Vrhunac projekta će biti otvaranje izložbenog prostora na Pomorskom fakultetu gdje će posjetioci moći da vide veliki broj olupina iz regiona, dodao je.

-Biće predstavljene po tri olupine iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske u virtuelnoj realnosti.

Takođe će nekoliko olupina biti predstavljeno kroz fotografije i video materijal koji će pratiti istorijska priča, a predstavićemo model destinacijskog menadžmenta, kako bi jedna destinacija trebala da bude uređena da bi te olupine i podvodno kulturna baština bila pravimo zaštićena i valorizirana kroz ronilački turizam umrežena sa ostalim sektorima-zaključio je Kovačević.

Podsjetimo, Pomorski fakultet je kordinator projekta WRECKS4ALL , dok su ostali partneri: Turistička organizacija Opštine Bar iz Crne Gore, Turistička Zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona iz Bosne i Hercegovine, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu i Hrvatski pomorski muzej Split iz Hrvatske.

Ukupni budžet projekta iznosi 1,016,778.32 eura, dok je predviđeni iznos sredstava za Pomorski fakultet Kotor 334,737.17 eura.