Bar, Crna Gora
22 Nov. 2024.
post-image

Medvjed uništio pčelinjak barskog pčelara

Medvjed je u potpunosti uištio pčelinjak barskog pčelara Borislava Đukanovića, člana Pčelarskog društva „Matica“ sa Virpazara. 

Kako se pretpostavlja, devetog ili desetog septembra, medvjed je upao u Đukanovićev pčelinjak u selu Gađi na Ljbotinju, i tamo napravio haos:


-Rođak me je obavijestio da je pčelinjak uništen, najvjerovatnije od strane medvjeda. Kada sam došao na lice mjesta, imao sam šta da vidim- kompletno uništeno 30 košnica, samo jedna nije stradala.

Na sve strane polomljene košnice, plodišta oštećena kandžama, plodišta sa saćem pojedena i razbacana, uništene hranilice podnjače, zbjegovi, poklopne daske.. katastrofa!-opisuje za Feral.bar Đukanović susret sa uništenim pčelinjakom. 

Kako dodaje, medvjed se spustio do košnica niz strmu među „i sve je pojeo, a potom razbacao“.

-Utvrdili smo kuda se udaljio, ostavio je tragove iza sebe. U okolini sela Gađi-Šišovići, Podosmin, sve je to blizu- ima još nekoliko pčelinjaka Marijana PlantakaSvetozara Đuroviča, Miodraga Radomana, Miška Ilinčića, nijedan  nije stradao-ističe Đukanović.

Vijest o upadu medvjeda u pčelinjak na Ljubotinju zaprepastila je mještane ovog područja na granici barske i cetinjske opštine. Naš sagovornik ističe da najstariji mještanin, sa svoje 92 godine, ne pamti da je medvjed ikada dolazio u ovaj kraj, „mnogo je nisko za tu životinju“. 

-Obavijestio sam predsjednika lovačkog društva Crne Gore, upoznao ga da ovdje ima još domaćinstava koja imaju stoku i pčele, da su i oni ugroženi.

Kako će se i na koji način sve ovo riješiti, ne znam, medvjed je zaštićena životinja, valjda će lovci naći neki način da ga otjeraju iz ovog kraja.

Nešto se mora preduzeti da se zaštite pčelinjaci, da li žicama ili ogradama „čobanicama“, da bismo se mogli nastaviti baviti ovom djelatnošću- kaže Đukanović.

On očekuje da će i resorno ministarstvo imati razumijevanje za štetu koju je pretrpio, tim prije što je mladi pčelar- u pčelarstvu je nepunu godinu. 

Stanje u sada već bivšem pčelinjaku dokumentovao je foto-video elaboratom, a zapisnički su ga, nakon izlaska na teren, konstatovali i veterinarski inspektor Milan Kragulj, te Plantak, predsjednik „Matice“, sa kojim su bili i pčelari Petar Dajković i Milan Mašanović.

-Obratio sam se dopisom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šuumarstva, u nadi da ima osnova da mi se iz Agrobudžeta izađe u susret i refundira dio štete, kako bih obnovio pčelinjak i i unaprijedio ga da bude još bolji.

Materijalna šteta je u ovom slučaju nadoknadiva, ali, emotivna ne,. jer mi je pčelinjak ostao od pokojnog oca, koji ga je oformio i brinuo o njemu 17 godina. Imao sam do sada ukupno 71 pčelinje društvo, preostalih 40 košnica su srećom na drugoj lokaciji-nastavlja Đukanović, koji je ove godine prvi put sam vadio med.

On ističe da za bavljenje pčelarstvom najveću podršku ima od supruge Dragane, „koja je stalno sa mnom u pčelinjaku i uvijek mi pomaže“, te od brata od tetke Svetozara Đurovića. 

Za ovo područje u opštini Cetinje kaže da je izuzetno dobro za pčelarstvo.

-Nadmorska visina je 550 metara a med odavde je vrhunski, prvoklasni- miješani lipa, drača bagrem, zanovijet, medljika, ima i malo pelina, zavisno od godine. Nakon cvjetanja svih tih medonosnih biljki, do Petrovdana- 12. jula, obavimo vađenje meda.

Potom pod nadzorom Marijana Plantaka koji je u ovoj djelatnosti vrhunski profesionalac, mjerimo gustinu meda, da li je formiran-navodi Đukanović.

Prema njegovim riječima, za razliku od većine kolega, na Ljubotinju su pčelari ovog ljeta imali „dosta dobar prinos“.

-Dobro smo zazimili pčele, prihranjivali ih nekoliko puta, tretirali ih protiv varoe, stavljali smo nekoliko puta probiotike kako bismo pojačali rad matice preko zime.

Pčele su tako iz zime izašle maksimalno dobro, uz štetu jednog do dva društva koje smo poslije povratili dodavanjem matičnjaka u maju, razrojili ih i ponovo vratili.

Što se mene tiče, imao sam oko 700 kila meda, desetak po košnci, i zadovoljan sam jer mi je ovo prva pčelarska godina-zaključio je Đukanović.