Most Kumbor – Luštica kao alternativa Verigama
Izvor: Vikend novine
Foto: Render Vikend novine
Monteput će uskoro početi rad na tehničkoj dokumentaciji dijela Jadransko-jonskog puta koja će uključivati most preko tjesnaca Verige u zaštićenoj zoni Bokokotorskog zaliva ili između Kumbora i poluostrva Luštica, saznaju Vikend novine.
Državna putarska kompanija podnijela je Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, i to od Herceg Novog do priključenja na tunel Sozina.
U zahtjevu se navodi da je u pitanju „tehnička dokumentacija za gradnju novog objekta”, te navodi trasu na koju se zahtjev odnosi. Prva mogućnost je 8,5 km duga dionica od petlje na istočnoj strani Herceg Novog do mosta Verige kod Bijele i uključuje petlju sa raskrsnicama prema najzapadnijem gradu Boke Kotorske i granici sa Hrvatskom.
Zapadna alternativa ovog dijela puta duga je 28 km, takođe vodi od istočnog dijela Herceg Novog, preko Kumbora, na poluostrvo Lušticu na suprotnoj strani tjesnaca, teprodužavaka Budvi.
Traženi su podaci i za buduću tehničku dokumentaciju za petlju Kotor – Gradiošnica i prilaze, uključujući raskrsnice ka Tivtu i u dužini od 3,9 km.
Dva rješenja su pomenuta i za prilaz i izlaz iz tunela Sozina. Prema prvom, put od 9,5 km vodi od petlje kod Petrovca do petlje kod Đurmana koja podrazumijeva raskrsnice prema Baru i prema Podgorici, odnosno tunelu.
Alternativa je stari put preko Paštrovske gore i kroz Crmnicu koji će početi nadomak Budve i vodiče do sjevernog ulaza u Sozinu, a dužina je 18 km. Posebno je tražena dokumentacija za tunel Sozina sa pristupnim putevima, u ukupnoj dužini od 4,6 km.
Podsjećamo, most preko Veriga trajno bi mogao da devastira Boku Kotorsku, pošto cijeli zaliv već deset godina predstavlja zaštićenu zonu.
Iz crnogorske Kancelarije UNESCO-a nedavno je rečeno kako je ta međunarodna organizacija 2018. godine, u izvještaju o monitoringu „naložila da od tog projekta konačno treba odustati, jer ugrožava vizuelne vrijednosti područja svjetske baštine”.
Smatraju i da treba naći alternativna rješenja koja „ne bi ugrozila univerzalne vrijednosti prirodnog i kulturno-istorijskog područje Kotora”, a ipak bi riješila problem drumskog saobraćaja ovog regiona koji je tokom ljetnje turističke sezone konstantno u kolapsu.
Trasa Jadransko-jonskog puta predstavlja možda i najznačajniju odluku u domenu cjelokupne crnogorske infrastrukture, jer će od nje umnogome zavisiti budućnost povezivanja i saradnje naše zemlje s regionom i ostatkom Evrope.
Naime, budući krak auto-puta, čija prva dionica od Smoko vca do Mateševa, duga 41 kilometar, prema posljednjim najavama treba konačno da bude gotova u novembru ove godine, vezuje se upravo na ovu saobraćajnicu.
