.jpg)
Velja Gorana: Kako riješiti sukob u prostoru?
-Kako će se mještani Velje Gorane zaštitit od buke i prašine sa najavljenog kamenoloma u blizini njihovih kuća, ,kako riješiti sukob u prostoru najavljene eksploatacije kamena i tradicionalne poljoprivrede u ovom kraju, te pitanja koja je partija na čijoj strani u ovom slučaju i ko su miljenici predsjednika opštine-neki su od akcenata današnje javne tribine “Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat detaljnih geoloških istraživanja tehničko-građevinskog kamena ležišta “Velja Gorana” održane u barskom hotelu “Franca”.
Ovu tribinu organizovala je Agencija za zaštitu životne sredine koja je saopštila da je DOO “Trojan” iz Bara podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na ovaj Elaborat u vezi sa najavljenim kamenolom na katastarskoj parceli broj 235/2 KO Velja Gorana.
Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me , .a javne rasprava i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine su do 28. jula.
Jedan od autora Elaborata, profesor Darko Vuksanović, zainteresovanim mještanima je saopštio da je ukupna povrsina na kojoj će biti sprovedena istraživanja 2600 kvadratnih metara, “gdje bi se ispitivanja obavila za 6.680 kubika drobljenog kamena”
-Ptojektom je predviđeno bušenja i miniranje u jednom dijelu ove površine, nekih 20 odsto, zavisno od toga na kakav će se kamen naići. Sva bušenja se mogu uraditi za osam i po smjena, niniranja treba da budu 10-11 puta.
Planirana oprema za ispitivanje je većeg kapaciteta, drobilica je kapaciteta 950 kubika dnevno, pa bi ukupan posao mogao biti gotov za kratko vrijeme.
Prepoznali smo određene uticaje, naveli mjere zaštite, dali smo i.praćenje kvaliteta segmenta životne sredine, uključujući i buku.
Nismo ovo radili da određujemo da li će se nešto na terenu raditi ili ne, ovdje smo da damo procjenu uticaja istraživačkihradova na životnu sredinu
Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić pitao je koje su štetne posljedice ovakvih radova, ukazujući da se elaborat odnosi samo na geološka istraživanja, a ne i na rad kamenoloma.
Predstavnik investitora Mirsad Bajrovic naglasio je da je ovo prvi put da se za ovu fazu radi elaborat, i to na zahtjev samog DOO “Trojan”, a da “treba samo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine”.
-Imamo pravo na istražne radove, mi smo se obratili da sve bude na zakonskom nivou, a naša tri konkurenta nisu to uradili i to nikome ne smeta, ali, izgleda mi smetamo ovdje što se i vidi po ovom sastanku-kazao je Bajrović.
Na navode Vulića i Bajrovića, profesor Vuksanović je replicirao da je Elaborat “dobra osnova za glavni rudarski projekat, za koji će biti urađen poseban elaborat”.
Senad Arabelović, predsjednik Savjeta MZ Mrkojevići, rekao je da se diskusija ne može ograničiti samo na ovaj elaborat, dodajući da je ovo prvi put da je MZ direktno obaviještena o javnoj raspravi.
-Ranije smo dali podrški jasnim zahtjevima mještana, sve to poslali u Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI). Bilo je revolta mještana što nije bilo informisanja o ovome, rađeno je dosta sakriveno.
Znam investitora lično, jedan je od najboljih koji nam mogu doći, ali, imam 12 godina rada u kamenolomu- to je prljava rabota, biće mnogo prašine, sam put biće znatno opterećen, a sada je u nikakvom stanju.
Mi ćemo i ubuduće podržavati mještane i njihove zahtjeve-naveo je Arabelović.
Na pitanja učesnika tribine koliko će daleko ovi radovi biti izvođeni od najbližih kuća, Bajrović je kazao da su “ljudi koji su bili na sastanku u MKI dobili odgovore”, i da će kuće biti 700 metara udaljene.
-Imamo saglasnost ministarstva, mi kroz selo nećemo prolaziti kamionima. Svake godine koncesiona naknada koju plaćamo je 182.000 eura, to je za rok eksploatacije pet miliona eura, to je veliki novac, mještani od toga treba da imaju benefite-dodao je Bajrović.
Edina Osmanović je istakla da u elaboratu piše da je najbliža kuća 200 metara od granice eksploatacionog područja, pitajući koji su uticaji zagađenja na biljke, životinja i ljudske živote.
Vuksanović je odgovorio da će sve vrijeme rada drobilice za potrebe sistema obaranja prašine biti korišćena cistijerna sa deset kubika vode, te da su u izradi elaborata u obzir uzeti pravci vjetrova koji duvaju ka selu.
Uključujući se u diskusiju, autor Elaborata profesor dr Mihailo Burić rekao je da se ovim radovima definišu kvalitet i količina sirovin, da bi se vidjelo hoće li biti eksploatacije ili ne, “tek onda ide novi elaborat”.
Napominjući da na tribini nastupa kao građanin, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ukazao je da je od 39 definisanih eksploatacionih područja na primorju 13 u Baru i ocijenio da kamenoloma ”imamo dosta u Baru”.
-Na Možuri je od 2006, Goran postoji odavno, Haj Nehaj je aktivan sigurno preko 20 godina, u Luci Bar petnaestak godina, a ovdje sada otvaramo novo područje-kazao je Raičević.
On je profesora Burića pitao da li struka smatra da je “opravdana bilo kakva inicijativa” za novi kamenolom u Baru.
-Bez obzira na to što ćete mi reći da je završen posao i da je sve to utemeljeno u planskoj dokumentaciji. Planovi nisu sveta pisma-dodao je Raičević.
Profesor Burić je replicirao da je ovo “suštinsko pitanje za život u Crnoj Gori”, i koristeći se analogijom primjera gradnje auto-puta, gdje je takođe angažovan kao nezavisni ekspert, istakao da je ovo za njega “čista struka”.
- Ako budemo pravili naučnu fantastiku od svskog pitanja, imaćemo probleme u realnom životu. Moramo da radim, da imamo kamenolome jer od toga živimo. Ako to ne usvojimo kao princip, bićemo u problemu.
Zakon decidno navodi što se mora uraditi. Auto-put i kamenolom imaju uticaja, sli,oni su u dozvoljenoj mjeri. Bar treba da koristi i druge mineralne sirovine-rekao je pored ostalog Burić.
Raičević je reagovao da “ ovi ljudi ovdje žive od poljoprivrede”.
-Ono što govorite je talčno u teoriji, zakonims i procedurama, ovdje je investitor uradio i uznad onoga na što ga zakon obavezuje.
Međutim, ovdje su problemi monitoring i kontrola. Znajućii državu Crnu Goru koju volim više od svega, u ovih 20 godina smo najviše zakazali u monitoringu i kontroli, zato nam je i zbog eksploatacije šljunka opala izdašnost izvorišta Boljesestre sedam puta.
Vjerujem Bajroviću da će da uradi sve što treba, ali, ne mogu da vjerujem njegovim zaposlenima koji će tamo da rade, Crnogorci kada se probude misle samo kako će da zaobiđu sistem. Faul u kamenolomu može izazvati velike posljedice po zdravlje ljudi. Ne vjerujem da je moguće organizovati posao u skladu sa tim procedurama jer znam našu svijest-rekao je Raičević, dodajući da je Opština “protiv svih budućih koncesija koje dovode do nove eksploatacije sirovina”.
On je istakao i da je ovo “jedini kontakt “koji je MKI uputiilo opštini
-Nakon inicijative mještana uputio sam apel ministarstvu ekonomije da se pomjeri područje ekploatacije na dovoljnu daljinu da se ne ugrozi egzistencija ljudi u septembru 2020. U novembru je ugovor sa investitorom zaključen i to je završen posao.
U međuvremenu Bajrović sa svojim pravnim zastupnikom traži prijem u Opštini, pitajući da li je opština protiv eksploatacije ovdje. Evo službene zabilješke sa tog sastanka, pravni zastupnik Bajrovića meni kaže “Ako budete zakočili u postupku, bićemo prisiljeni da podnesemo krivičnu prijavu”, rekao sam-slobodno.
Ovo nije pitanje politike, vidjeli ste da jedna politička stranka koja ima zelenu primjesu navodi da će ovakav investitor imati.podršku za sve zakonite radnje, a opština se ne poziva na te sastanke u MKI .
Ovo je pitanje života, opstanka ovih ljudi ovdje koji su dominantmo obezbijedili egzistenciju baveći se poljoprivredom na bezvodnom području, što nije lako.
Zabrinutost mještana je opravdana, mojn podršku oni imaju, učiniću sve da se ispoštuju zakonske procedure, već pet područja eksploatacije sasvim je dovoljno-kazao je Raičević, koji je nakon toga zbog obaveza u Opštini napustio tribinu.
Profesor Burić je savjetovao da se u ovom slučaju u monitoringu udruže država i opština.
-Ako je ovdje ozbiljan konflikt u prostoru vađenja kamena i poljoprivrede -onda to ne treba raditi-.
Mustafa Vukić upoznao je goste iz Podgorice da ovo područje vodu dobija od kišnice, i to tako da se “prvo pusti kiša dva dana da opere krov, pa se tek onda sakuplja sa krovova”.
- Ko nama garantuje da nam neće od prašine biti prljavi krovovi svaki dan?-.
Izražavajući žaljenje što Raičević nije ostao na tribini, Bajrović je naveo da je “požurio da ne čuje”.
-Nama predsjednik spočitava partiju, a ovo je itekako ispolitizovano. Mi ćemo živjeti lijepo i bez ovog kamenoloma, ali, ovakvih manipulacija sam više sit. Na sedam javnih rasprava u opštini-niko ne dođe iz opštine!
Taj kamenolom nije bio za nas, a on sad kad je svoje miljenike zadovoljio, treba mi da ne dobijemo posao. Evo da se zna, nećemo gasiti posao, a zna se da nismo u dobrim odnosima sa njegovim miljenicima.
Što se kišnice tiče-kako je se niko ne sjeti za 30 godina? Mi nećemo raditi na 150.000 kvadrata, radićemo na treći. Mještani, dogovorite se sa opštinom ida dio koncesione naknade ide direktno u Mjesnu zajednicu-rekao je pored ostalog Bajrović.
Edina Osmanović je navela da se ograđuje od političkih prepucavanja, da je ona “zvala gospođicu iz URE”, te da ju je “iznenadilo njeno saopštenje”.
-Politika me apsolutno ne zanima, ja tamo živim i pogađa me da mi se na 500 metara od kuće buši i pucaju mine, nama kao manjinskim narodima uvijek se dešavaju ovakve investicije-rekla je pored ostalog Osmanović.
