COVID 19 usporio crnogorski privredni ribolov
Izvor: Radiokotor.info
Privredni ribolov u Crnoj Gori ovih dana, u vrijeme pandemije COVID-a 19, prilično je redukovan, uglavnom zbog smanjene potražnje sa tržišta koje je prethodno pokrivao, saznajemo u Institutu za biologiju mora (IBM) Kotor.
Po riječima naučnog savjetnika i rukovodioca laboratorije za morsko ribarstvo IBM-a, dr Aleksandra Joksimovića, aktivnosti su smanjene posebno kada je riječ o kočarskom i ribolovu pelagičnih vrsta.
-Kako ne rade restorani, nema turizma, tako nema gdje ni da se proda riba. Očigledno je da je sada beslmisleno ribati, a nemati mogućnosti za prodaju-kazao je Joksimović.
Ovih dana razjašnjena je situacija oko sportskog ribolova. Ministarstvo ekonomije saopštilo je da je svaki sportsko - rekreativni ribolov izuzet od zabrane sportskih i rekreativnih aktivnosti na svim javnim površinama, osim kada su u pitanju prostori nacionalnih parkova.
-Iako podaci govore da se morski ekosistem oporavlja, informacije od sportskih ribolovaca govore o slabom ulovu sa ponte ili iz barke. Kažu da je riba slabo primjetna sa obale, pa čak i one vrste oko ponti i u plićacima, kao što su labre, mačkulje… Da li su se one uplašile od tišine uslijed smanjenih aktivnosti čovjeka, za sada neka ostane kao pretpostavka. Postoje neki sporadični ulovi-kaže dr Joksimović.
Navodi i da je ovih dana, posebno ako se gleda sa obale, primjetno cvjetanje mora, dok će više detalja o svemu što se dešavalo sa organizmima u moru u vrijeme smanjenih aktivnosti čovjeka, pružiti sveobuhvtna analiza akvatorijuma zaliva.
-Svakako, ovih dana vidimo, a o tome dobijamo informacije sa raznih strana, da tišina zbog smanjenja ljudskih aktivnosti, svakako pozitivno utiče na priodu. Ovo je kratak period za neki dublji uticaj, a time i podrobniju analizu, ali je očigledno da ima promjena, da je more čistije, da nema aktivnosti, nema brodova, glisera, ne podiže se mulj sa dna. Sa druge strane, morske struje rade i kreću se onako kako to priroda hoće, a ne kako to ljudi remete. Sve to utiče na jednu očiglednu smirenost, kako na kopnu, tako i na moru-kaže Joksimović.
Ukazuje na povratak nekih vrsta, primjere prilaska delfina obali kao npr. u Tršćanskom zalivu.
-Vidio sam snimke da su delfini ušli u luku Trst. Očevici kažu da se to nije desilo godinama unazad, a delfini su i jako veseli. Buka koju pravimo očigledno je smetala, pa je naša nulta aktivnost začudila i životinje i vraća ih tamo gdje ranije zbog buke nisu mogle prići, ili su se plašile zbog velikih aktivnosti čovjeka- kazao je Joksimović.
Dr Joksimovića smo pitali i o radu zaposlenih u IBM u vrijeme mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT), projektima, izgradnji akvarijuma…
-Zbog mjera NKT u samom IBM su smanjene aktivnosti, a zaposleni dosta rade od kuće. Građevinski radovi na sanaciji zgrade su pri kraju i sporovode se uz mjere opreza i preporuku o distanci. Asortiman i oprema za akvarijum su stigli, ali italijanska firma Panaqua, izabrana po projektu, zbog opšte situacije sada ne može da realizuje aktivnosti. Nadamo se da ćemo u narednim mjesecima uspjeti da instaliramo opremu i da otvaranje akvarijuma, planirano za maj, bude negdje u septembru ili oktobru. Biće to svakako značajan trenutak i za turističku ponudi Kotora i Crne Gore. Ostale projektne aktivnosti malo su usporene. Rade se izvještaji od proteklih aktivnosti, dok su zakazani sastanci pomjereni, pa i onaj u Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana. Uzorkovanje i monitorinzi se realizuju I sve u svemu radimo koliko možemo u ovakvim okolnostima-kazao je dr Joksimović.
Uskoro je 22. april - Dan planete Zemlje, a naš gost uvijek tim povodom ima poruku za slušaoce Radio Kotora.
-Povodom 22. aprila, Dana planete Zemlje, trenutak je pravi da još jednom duboko promislimo o tome što radimo i kako ranjavamo našu planetu. Ostaje aktuelan poziv da promijenimo ponašanje i shvatimo kolko je značajno čuvanje, a ne gospodarenje planetom- kazao je Joksimović i preporučio da još jednom pročitamo pismo indijanskog poglavice plemena Sijetla američkom predsjedniku Frenklinu Pirsu iz 1854. godine koje, kako je naznačio, najbolje govori kako treba da se ponašamo prema našoj majci Zemlji.
* fotografija dr Joksimovića-Univerzitet Crne Gore
