Domaći gost biće sve značajniji
Izvor: Pobjeda
Autor:Nada Kovačević
Otvaranje granica je tek otpočelo i veoma je teško, u ovom trenutku, na startu, prognozirati stanje. Imaćemo fokus na individualnoj turističkoj tražnji i tek u nekoj drugoj, trećoj fazi moći ćemo razmišljati o organizovanom turističkom prometu ove godine, smatra profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom dr Ivo Županović.
Istakao je da će se cijene prilagođavati za određene tržišne segmente, pogotovo one sa značajnijim smještajnim kapacitetim.
Digitalni marketing
- Vidim da se turistički poslenici maksimalno pripremaju. Na državnom nivou su definisani detaljni protokoli kada su u pitanju hoteli i njima slični sadržaji za smještaj - kazao je Županović.
Kada se u zemljama regiona, koja su naša tradicionalna tržišta, epidemiološka slika ,,sredi“, smatra on, povećaće se broj turista.
- U ovom trenutku, najvažniji je digitalni marketing. Krenulo se sa određenim kampanjama na nacionalnom nivou, koje su, između ostalog, usmjerene i ka domaćem gostu, koji će po mojoj procjeni, kako vrijeme bude odmicalo biti sve značajniji i to ne samo tokom ove godine - smatra Županović.
Lokalne turističke organizacije, podsjeća on, u skladu sa strukturom emitivnih tržišta krenule su u određenu promociju.
- Kao inovativnu istakao bih ideju Turističke organizacije Herceg Novi koja je ponudila nagradni smještaj u junu, što može biti inicijalna kapisla za dalje interesovanje turističkih konzumenata. Podsjetiću na istraživanje MMGY-a da turisti donose odluku nakon 45 do 90 dana od peaka (vrhunca) pandemije u toj zemlji, što znači da u ovom periodu treba maksimalno forsirati promociju putem digitalnog marketinga - objašnjava Županović.
On smatra da će turističke agencije, kao subjekti koji se bave organizovanim turističkim prometom, imati ozbiljne probleme.
- U ovako kontrolisanim uslovima ne možemo računati na klasične metode organizacije turističkog prometa, ali ni na njihove klasične usluge, poput prodaje avionskih karata. To će se odraziti i na njihovu likvidnost i pogotovo na profitabilnost poslovanja. Pitanje je da li će manje agencije, koje nemaju obrtna sredstva za neki duži period opstati - smatra Županović.
Jako značajnu ulogu, ističe naš sagovornik, odigraće Zakon o dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, gdje će se ugovorena putovanja nakon prvog marta moći iskoristiti do kraja iduće godine, kao stimulativna mjera i za pružaoca i za konzumenta usluge.
Predlog hotelijerima
Županović je još početkom aprila predlagao vaučere kao rješenja, navodeći primjer Francusku. Predložio je hotelijerima da sagledaju stvarne tržišne mogućnosti kada su određena emitivna tržišta u pitanju, kako onih turista koji već sad imaju mogućnost neometanog ulaska u Crnu Goru, tako i potencijalnih tržišta koji u kraćem roku mogu ispuniti epidemiološke kriterije.
- Predložio bih da ovaj period iskoriste za maksimalnu optimizaciju poslovanja u smislu racionalizacije operativnih troškova i kompletnog poslovanja. Racionalizacija automatski ne znači linerarno smanjenje svih operativnih troškova, u krajnjem, to nije ni moguće za određene kategorije troškova, nego detaljno sagledavanje svih stavki rashoda, čime će se postaviti zdravi temelj nekog budućeg poslovanja - kaže Županović.
On smatra da se mora napraviti i optimistički i realan i pesimistički scenario, da bi se u skladu sa tim kreirala politika ka određenim emitivnim tržištima u odnosu na potencijalni raspon operativnih troškova.
- Još početkom aprila sam naveo da će ključne mjere zdravstvene zaštite i dalje opstati, te poslovanje treba upodobiti i tom segmentu, što će iziskivati i određene dodatne finansijske troškove, ali i adekvatne treninge. Tu će poseban fokus biti na housekeeping sektoru - kazao je naš sagovornik.
Jedan od njegovih predloga je da hoteli ovaj period iskoriste da potencijalne konzumente preusmjere na direktan booking i da maksimalnu pažnju posvete osavremenjivanju vlastitih softvera.
- Kada su u pitanju smještajni objekti u domenu malih hotela, apartmanskog smještaja i hostela, pomenuo bih aplikaciju koja je razvijena u Hrvatskoj za automatizaciju cjelokupnog poslovanja ovih smještajnih objekata koji nam daje uvid u dnevne trendove na turističkom tržištu, koji se bazira na live podacima o novim i otkazanim rezervacijama na nivou dana, za više od 7.000 smještajnih jedinica - kazao je Županović.
To omogućava, ističe on, da sopstveno poslovanje upodobite na dnevnom nivou, što je značajno za manje objekte čije poslovanje podrazumijeva fleksibilnostPrilagođavanje
Turističko tržište, ističe naš sagovornik, ima izraženu elastičnost turističke tražnje, kada su u pitanju i ekonomski i neekonomski razlozi pa je o cijenama u ovoj godini veoma kompleksno govoriti.
- Moja je procjena da će sigurno biti cjenovno prilagođavanje za određene tržišne segmente, pogotovo one sa značajnijim smještajnim kapacitetima - kazao je Županović.
Kada su u pitanju tržišta sa kojih bi trebalo privlačiti goste, on smatra da u ovom trenutku nema vremena za neko značajnije tržišno restrukturiranje u kratkom roku.
- Raduje me što su u ovom prvom turnusu zemalja iz kojih turisti mogu posjetiti Crnu Goru bez ograničenja i zemlje koje imaju stalni rast u tržišnom učešću, poput Njemačke, Austrije, Mađarske, ali i regionalna emitivna tržišta poput BiH, Albanije i Kosova. To što je i Norveška u okviru tih zemalja posebno je značajno za naš zdravstveni turizam, odnosno Institut ,,Simo Milošević“ u Igalu. Po raspoloživim informacijama, turisti sa tog tržišta odložili su dolazak u Igalo za početak septembra, ali će ipak biti prisutni na crnogorskom tržištu - kaže Županović. Što se tiče Srbije, on smatra da će čim se stabilizuje epidemiološka slika na tom emitivnom tržištu, početi stabilan turistički promet.
U ovom trenutku nije povoljna epidemiološka situacija u Rusiji, koja je, kaže, veoma bitno tržište za Crnu Goru, potom Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, čije tržišno učešće permanentno raste. Tu se marketinški i cjenovni pristup može odrediti tek nakon stabilizacije zdravstvene situacije.
- Treba obratiti pažnju i na baltičke zemlje, ali i pokušati privući veći broj turista sa područja koja su geografski pristupačna, koja su na primarnoj listi zemalja sa koje turisti mogu ući u Crnu Goru, a koja do sada nijesu imala značajnije tržišno učešće, poput Češke - smatra Županović.
Ozbiljni gubici u kruzing i izletničkom turizmu
Ove godine će, smatra Županović, ozbiljne gubitke pretrpjeti vidovi turizma sa izraženim kolektivitetom, poput kruzing i izletničkog turizma, što je značajno za pojedine crnogorske turističke destinacije.
- Mislim na Kotor, koji ima direktne i indirektne efekte od kruzing turizma od 20 miliona eura na godišnjem nivou, plus izgubljeni, a projektovani prihod od 1,7 miliona eura od obilazaka bedema. Ovo je signal svim destinacijama u Crnoj Gori da moraju imati i veću disperziju emitivnih tržišta, ali i alternativnih vidova turizma koje mogu selektirati u ponudi, uz stalno jačanje stacionarnog turizma - ističe naš sagovornik.
Najvažnije je očuvati kvalitetnu radnu snagu
Županović ističe da je najvažnije očuvanje supstance, odnosno poslovanja, pa i po cijenu usporenijeg razvoja.
- Tu mislim i na kvalitetne ljudske resurse, koji su fundament nekog budućeg razvoja - kazao je Županović.
On podsjeća da, iako MMF ove godine predviđa pad GDP-a od devet odsto, već sljedeće godine predviđa djelimičan oporavak, odnosno rast od 6,5 odsto, za šta će pored investiranja biti neophodni adekvatni ljudski resursi.
- Tagovi:
- Ivo Županović
- Kotor
- Kruzer
- Turizam
