Mustafa Canka: Opstajemo zahvaljujući skladu i suživotu, na takvim temeljima se gradi život
Izvor, foto: Radio Kotor
Autor: Jelena Kljajević.
Gotovo preko noći sistem u kojem smo živjeli decenijama se mijenja, a i sve ono čemu su nas učili. Moderni svijet nas uči da se okrenemo sebi i sopstvenim interesima. Odjednom je suviše naivno ako svoje vrijeme “previše posvećujemo drugima”, ako “punim plućima” želimo pomoći nekome kome je pomoć potrebna, ako govorimo isključivo istinu, ako pojam dobra ne doživljavamo kao ličnu nego opštu korist, ako nam je težnja da ne povrijedimo druge, a ne ona koja je sušta suprotnost...
Ipak, interesantno je što su brojni među nama ozbiljno shvatili moderne poruke koje mahom govore da je borba za ličnu egzistenciju ili preciznije – samo i isključivo za sebe, važnija od bilo čega. Interesantno je što su neki među nama brzo počeli da primjenjuju metode koje su dio funkcionisanja u dvadeset prvom vijeku. Tako smo se, vjerujem, udaljili jedni od drugih, sa namjerom ili spontano – svejedno je.
Nekada se čini da živimo jedni pored drugih, često upotrebljavajući izraze suživot i tolerancija.
Živimo li u namjeri da razmjenjujemo iskustva, da sopstevnim primjerom budemo vodilja onome pored nas ko je neiskusniji, nesvjesniji ili mlađi, da širenjem vidika svakodnevnicu učinimo lakšom i ljepšom, da čitanjem o drugačijim svjetovima, kulturama, običajima, imperijama koje su smjenjivale na istom prostoru - budemo informisaniji, pametniji i praktičniji u odnosu na ono što nas okružuje?
Znamo li koliko je važno da ne živimo jedni pored drugih nego jedni uz druge i da u potpunosti shvatimo da različitosti nisu prepreka nego temelj za bogatiji život koji živimo jedni sa drugima?
-Potrebno nam je mnogo više razumijevanja, kulturnog uzdizanja, informisanja, spremnosti, spososobnosti, želje da upoznajemo druge, jer na taj način upoznajemo sami sebe i tako život postaje i lakši i ljepši – kaže za Radio Kotor novinar i publicista iz Ulcinja Mustafa Canka koji je bio gost naše emisije “Multikultura”.
Najopasnije je, navodi, “biti čovjek jedne dimenzije”, a na pitanje od čega zavisi hoćemo li živjeti u jednoj ili više dimenzija, odgovara da nam je “suštinski potrebno mnogo više želje da upoznajemo druge i drugačije i time proširimo vidike odnosno počnemo uživati u različitim dimenzijama”.
Na ovim prostorima se opstajalo uprkos teškim vremenima, različitim imperijama koje su se smjenjivale, a kad se osvrnemo na istoriju – možemo naučiti mnogo i sebi olakšati funkcionisanje.
-Pogledajmo samo ovaj naš mediteranski prostor, ove naše gradove, sjetimo se koliko je tu bilo različitih kultura, kulturnih slojeva, perioda. Ako pokušate to da razumijete - vi možete biti samo pametniji. Pogledajte Kotor, sve što su pomorci kroz vjekove radili kako bi narod na ovom podneblju živio i opstajao.
To su bili ljudi koji su upoznali različite kulture, putovali, obilazili svijet, a po povratku - svojim znanjima obogaćivali sredinu u kojoj su živjeli. Ukoliko proniknemo u sve to, razumjećemo bolje događaje, procese i bićemo za sebe i za druge bolji nego što jesmo. To je u interesu nas i naše zajednice.
Da nije bilo razumijevanja i suživota, a najčešće i sklada i pored teških epizoda – ne bi ni Kotor ni ostali naši gradovi opstajali, ne bi imali čvrste temelje i ne bi život funkcionisao. Da bismo funkcionisali nije potrebno da samo razmišljamo o sopstvenoj egzistenciji, već da živimo kroz neke duhovne komponente, da svoju ljudsku svrhu ispunjavamo, ostavimo nešto za one koji će doći i učinimo da nas po dobru pominju– kaže Canka.
Prožimanje je nešto što je plodonosno, a drugi čovjek, drugačija kultura, drugačiji običaji i navike – sve nas to može učiniti samo bogatijima. Upravo o tom prožimanju Canka je pisao u svojoj nedavno objavljenoj knjizi “ Interkulturalni prikazi – Ulcinj i Bar”.
U predgovoru navodi da je “komunikacija različitih ali ravnopravnih blagoslov odnosno najbolja mogućnost za prepoznavanje mentalnih megalopolisa i vazda uzbudljivo otkrivanje novog – u nama samima i u drugome”.
-Mislim da iz priče koja se odnosi na multikulturalizam, moramo preći na onu o interkulturalizmu – plodonosnom miješanju, prožimanju, životu sa drugim , a ne uz ili pored drugoga. Zajedno radimo, učimo, doprinosimo…
Plodonosno je prožimanje, a ne život jednih pored drugih. Suštinski se tako živjelo i danas se tako živi, ali moramo i u retoričkom smislu da uspostavimo novi kontekst – kaže Canka.
Moderni neoliberalizam, brzina života, tehnologija – uticali su na to da se okrenemo sebi samima, ali naša svijest, ističe, mora biti usmjerena ka tome da samo interakcija može uticati na kvalitetniji život.
-Moramo biti bolji, pažljiviji, čovječniji, imati duhovne osobine višeg reda. Sa takvom sviješću moramo pristupati drugome i drugojačijem. Drugi će nam pomoći da budemo bolji, kao što i mi moramo pomoći njima.
Dakle – interakcija, prožimanje. Moramo pokušati da razumijemo drugog, upoznamo ga, komuniciramo.. Njegov interes, potreba – možda postane i naša. Ako mu se približite, počnete ga upoznavati, komunicirate sa njim – onda ćete i vi biti bolji. Ispunjavaćete svoju ljudsku svrhu. Jednostavno, nismo sami sebi dovoljni – navodi Canka.
Uloga medija je u formiranju slike o ljepoti multikulturalizma i interkulturalnosti, navodi, veoma važna.
-Naša je uloga ogromna, a posebno ako smo iskreni, profesionalni, ako ispunjavamo svoju svrhu, ako djelujemo edukativno. To se dokazuje svakoga dana, u svakom tekstu koji napišemo, ali i našim načinom života…
Ne može biti da jedno pišemo i govorimo, a da su nam djela drugačija. Samo ako je sve usklađeno, ljudi će nam vjerovati. U suprotnom – nema svrhe – poručuje Canka.
- Tagovi:
- Mustafa Canka
