news-details
Škrinja

Restauracija polomljenih artefakata vraća sjaj crkvi

Izvor: Dan

Autor: M.D.Popović

Ostaci balustrade (ograde stepeništa), koja je stradala prilikom sječe palmi ispod Bogorodičinog hrama - Crkve Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, nalaze se u susjednoj manastirskoj Crkvi Svetog Nikole, gdje se za njih pobrinuo don Željko Pasković.

Prilikom pada jedne od palmi, potpuno je smrskana konzola, a uz to oboreni su i stubići, od kojih su neki pronađeni i sakupljani. „Preživjela su” samo četiri stubića, koji se, zajedno sa oštećenim dijelovima nalaze sa desne strane ulaza u Crkvu Sv. Nikole.

Balustrada je stradala dva puta, kaže don Pasković – prvi put je prije više godina oštećen bočni dio sa lijeve strane Bogorodičinog hrama, koje su mještani i sveštenik našli, i pridružili ih ovima koji su oštećeni prije par godina kada su radnici Komunalnog preduzeća sjekli i uklanjali palme „feniks”, uništene crvenim surlašem.

– Odlučili smo da ne pravimo novu balustradu, nego ćemo restaurisati ono što imamo. Pozvali smo konzervatore, privatnu firmu koja se bavi restauracijom, oni su označili sve komade kako bi ih ponovo spojili i vratili u prvobitno stanje.

Arhitektica Zorica Čubrović nam je pomogla svojim visokim stručnim znanjem kako da se sve to poveže. U toku je izrada projekta. Dobro je što sam u arhivi pronašao originalne nacrte, korespondenciju između naručioca i izvođača stubića, pa onda znamo da je ograda rađena od korčulanskog bijelog kamena prve klase, a stepenice su druge klase-kaže don Pasković za „Dan” i objašnjava da je tehnologija restauracije takva da se lijepljenje dijelova obavlja specijalnom smjesom gdje se spoj ne vidi.

Istorijsko-arhitektonski spomenik kulture - Bogorodičin hram, najstariji i najveći hram na južnom Jadranu, daje prepoznatljivu vizuru cijeloga Prčanja, ali do sada nije bio dovoljno turistički i kulturološki valorizovan.

Doduše, nije ni tehnički uređen, s obzirom da prokišnjava, vlaži, a stepenište je popustilo pod težinom građevine. Don Pasković je pokrenuo akciju da se unutrašnjost hrama uredi, da ukloni stare reflektore i postavi led sijalice (radi uštede), a zatim planira obnovu vitraža, kupole...

Temelji hrama postavljeni su 1789. godine u vrijeme mletačkog dužda Lodovika Manina, dok je projekat uradio arhitekta Bernardin Makarucio. Kupola je napravljena 1875. godine, a gradnja cijele svetinje trajala je 124 godine. Oko 90 odsto sredstava za izgradnju, od blizu milion austrijskih forinti, „od svojih usta” izdvajali su mještani Prčanja.