Svijest o očuvanju kulturnog nasljeđa skoro da i ne postoji
Izvor, foto: Dan
Autor: Ž. Janjušević
Politika i birokratija svih nivoa usporavaju rad arheologa na terenu, a zbog hroničnog nedostatka novca pojedine ustanove više od deset godina nisu ni organizovale istraživanja, kaže Radmila Ćapin, arheološkinja Gradskog muzeja „Mirko Komnenović” i galerije „Josip Bepo Benković” iz Herceg Novog.
– Ustanova u kojoj radim nije organizovala arheološko istraživanje 11 godina, bez obzira na naše planove. Nedostaju osnovna sredstva za rad i opremu. Slučajni arheološki nalazi se rijetko prijavljuju.
Zabrinjavajuće je učestalo korišćenje metaldetektora, otuđivanje arheološkog materijala, uništavanje konteksta i samog arheološkog lokaliteta. Nalazi otkriveni prilikom građevinskih radova se najčešće ne prijavljuju. Svijest o očuvanju kulturnog nasleđa skoro da i ne postoji. Prilikom izrade planskih dokumenata Opština izbjegava arheologe nadležnog muzeja – kaže Ćapinova.
Arheološkinja dodaje i da ne nailazi na zakonska ograničenja kako bi se počela iskopavanja – istraživanja, već da je problem izvan zakona.
– U principu zakoni su dobri samo ih treba dosljedno primjenjivati. Jedini problem je duga i neizvjesna procedura dobijanja saglasnosti od Vlade ukoliko je zemljište na kome se izvodi arheološko istraživanje u državnoj svojini – kaže ona.
Ćapinova je upozorila da je izdavanje licenci osobama koje nisu završile studije čiste arheologije, već „miješane smjerove”, kao izdavanje dozvole za devastaciju kulturne baštine.
– Licencu za arheološka istraživanja, po meni, može da dobije samo arheolog sa završenim osnovnim studijama čiste arheologije. Izdavanje licenci osobama koje su završile miješane smjerove je kao izdavanje dozvole za devastaciju kulturne baštine. Oni nesmetano mogu da se bave teorijskom arheologijom – ocijenila je Radmila Ćapin.
Postojeće ingerencije Inspekcije za zaštitu kulturnih dobara i Uprave za kulturna dobra, treba koristiti u punom kapacitetu bez izuzetaka.
Neka kulturna dobra zaštićena šezdesetih više ne postoje
– Tokom revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore konstatovano je da neka kulturna dobra zaštićena šezdesetih godina više ne postoje. Na mjestu praistorijskog tumula sada je kuća i tome slično.
Oni koji otuđuju artefakte drže se daleko od mene, pa nemam informacija – kaže arheološkinja Ćapin komentarišući da se u medijima može pročitati ili čuti da je neki arheološki nalaz ili lokalitet devastiran, i da se čak otuđuje arheološki materijal.
Arheologija i konzervatorska djelatnost
Ćapinova kaže da postoje neke nedosljednosti u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, gdje arheologija i arheološka istraživanja „guraju” u konzervatorsku djelatnost i taj dio treba prečistiti kroz cijelu zakonsku regulativu.
– Arheologe opterećuje obavezno umetanje konzervatora, kao člana stručnog tima, i to treba drugačije regulisati. Dokumentacija o arheološkim terenskim istraživanjima nije najsrećnije riješena. Neophodno je da se arheolozi sastanu i ujednače predlog dokumentacije i metodologije obrade – kaže Ćapinova.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Muzej
