.jpg)
Umjetnost kao posljednja odbrana svijeta
Izvor, foto: Dan
Priznanje Udruženja književnika „Branko Miljković” iz Niša, na 18. Međunarodnom konkursu „Između dva sveta”, koje je stiglo u obliku odabrane pjesme objavljene u Zborniku, bilo je povod za razgovor sa Ksenijom Matović, pjesnikinjom, kolumnistkinjom, ali i novinarkom našeg lista.
– Svijet lišen umjetnosti, bio bi vrlo surovo mjesto. U ovu tvrdnju nije teško povjerovati, sada, kada pandemija ima lice naših prijatelja, roditelja, djece, rođaka... u vremenu nenaklonjenom bilo kakvoj manifestaciji umjetnosti ili njenoj konzumaciji, mada je pitanje i koliko joj je vrijeme bilo naklonjeno i prije pandemije. Pa, ipak, ona ostaje posljednja odbrana svjeta - kaže Matovićeva.
Prošlu godinu, pored ovog priznanja, obilježilo je stvaranje jedinstvenog poetskog bedekera „Sariki”, nastalog nakon proputovanja po Kritu 2019. godine, koji bi, baš kao i njena posljednja objavljena zbirka poezije „Obol”, trebalo da tokom ove godine, izađe na grčkom i srpskom jeziku.
– Grčka je zemlja mojih predaka. Samo tamo je moj korak lak, a duša spokojna. Putovanje na Krit pamtim po vjetru jačine devet bofora, koji je usidrio i gradove i brodove. Po školjkama, „ubranim” između seka (stijena) i Rogova, koje sam nosila u džepu, skupa sa špicama limuna.
Po Posejdonovom hramu na vjetrovitom rtu Sunio, dvjema jarebicama, susretima i obećanjima, rasutim po bijelim krijestama valova, nakon kojih je bura stala, a brodovi krenuli ka svojim ostrvima. Pamtim ga, po prvom jutru u Heraklionu i kako je iz kamenih lavova fontane Morosini oticala tišina, okamenjenim maslinjacima i vinogradima Festosa, crvenim i crnim hodnicima Knososa u kojima su disali bikovi.
Po moru maslina, koje osvaja obronke planina. Pamtim ga po jednom modrom i zelenom danu, koji se skotrljao niz usku, krivudavu kaldrmu Arhanesa i pijan od gorkog krićanskog vina, zaronio u Egej. Kako su ruke staraca razbrajale komboloi od ćilibara i kako su mirisom fave, kroz grilje minijaturne taverne, tekle Hađidakisove „Ulice snova”. Po ljudima, zbog kojih je svaka kuća, bila dom - kazala je Matović.
Kseniji je je bila velika privilegija podrška Ambasade Grčke u Crnoj Gori, kada su sada već bivši ambasador Sotirios Athanassiou i Gerasim Hristatos, ataše za kulturu Grčke u Crnoj Gori, stali uz nju na promociji zbirke „Obol” u Herceg Novom i u Podgorici.
– Obol je bio novčić u antičkoj Grčkoj, koji se mrtvima stavljao u usta, kako bi mogli da plate ćutljivom Haronu, da ih preveze na drugu obalu. Obol je usud i zalog. Himna moru. Moje pjesme su moj obol. Zavjet da se pjeva o onome u šta duboko vjerujem - kazala je ona.
Riječ koja bi pomirila sve
I zbirka „Orfeonautika”, kako je naglasio Franjo Petrinović, „govori o pokušaju da se pomiri govor i život, da se pomiri umjetnost i stvarnost”.
– Tragam za zajedničkim imeniteljem. Riječju koja bi pomirila sve. Pogledom iznad i odmaknutim od pojave. Tragam za pripadajućim. A pripadaju mi mora.
Pišem i u gradu, koji je kao da kakvim usudom, uvijek osuđen da pluta na dlanu teške južine. Zatvoren unutar sopstvenih škura, davno razjedenih prstacima, vongolama, malim životima i „velikim” pričama. Nije samo osuđen grad⌠već i moje olovno sidro u njemu - zaključuje Matović.
„Škurin” pokorio svijet
– „Škurin” je storija o gradu. Riječ je o netipičnoj kolumni. Svaka je počinjala poezijom i u sebi sadržala tri do četiri priče, a nerijetko i poetski izvod. Poseban šug su mu davali romanizmi. Tako je čudesno, probijajući sve jezičke barijere, tekao ka zaista brojnim čitaocima.
Jezik je bio način da se ožive neke od zaboravljenih riječi, ali i sredstvo satire. Pun humora, oživljavao je oriđinale, presvlačio događaje, izvlačio upečatljive karakterne crte naših sugrađana, smjelo otvarao pitanja mentaliteta, razobličavao, nazivao pravim imenom...
Kroz 50 kolumni, smijalo se i plakalo. Otvorio je škure malog primorskog grada, iza čijih grilja se tek odvija stvarni život. Govoreći lokalno, pričao je priče o svim gradovima i ljudima. „Škurin” nije učinio ljude boljim, ali je učinio život snošljivijim - poručila je Matović, autorka kolumne koja je objavljena na portalu „MediaSfera”.
- Tagovi:
- Herceg Novi
- Konkurs
- Ksenija Matović
