Suvomeđe pale, drveni mlin propada
Izvor, foto: Dan
Autor: Mirjana D. Popović
Obilne kiše prouzrokovale su odron starih suvomeđa u Gornjem Stolivu, u ambijentalnoj ruralnoj cjelini, koja važi za kulturno dobro zaštićenog područja UNESCO.
Kritični odroni se nalaze na dva mjesta, gdje je kamenom zatrpan lokalni seoski put kojim prolaze ljubitelji prirode, planinari, ali i rijetki mještani iz Donjeg Stoliva, koji povremeno obilaze zapuštene roditeljske domove u gornjem selu.
Starosjedilac Mato Vujović, koji je u Gornjem Stolivu rođen prije 66 godina, kaže da je jedna od palih međa ispod njegove rodne kuće, a da je trajala preko sto godina. Ona je bila popravljena prije pet godina nakon što se obrušila.
-Nekada su majstori međe radili tako da traju stotinu godina, a ova nije trajala ni pet godina. Međa se pravi s nagibom prema brdu, a prostor od pola metra iza prve linije se puni sitnim kamenjem (sovrnja) i povezuje krečnim malterom. Ovdje nije tako rađeno i zato je pala-kaže Vujović.
Iz mjesne zajednice kažu planiraju da poprave srušene međe i da su već zvali prethodne graditelje.
-Ta međa je pala prije tri mjeseca, čuo sam se telefonom s majstorima, najavili su dolazak i očekujemo ih s nestrpljenjem. Obećali su, ukoliko se u roku od pet godina ošteti međa koju su popravili, da će je ponovo izgraditi.
Ta garancija ističe u aprilu-kazao je za „Dan” Boro Mustur, predsjednik mjesne zajednice.
Druga oštećena međa je malo dalje, ispod Crkve Sv. Ane i za nju će biti potrebno dodatno angažovanje.
Ali, nisu ugrožene samo suvomeđe, nego i vrijedna starinska arhitektura, nekadašnja pekara, brojne kuće od kamena, krov i zvonik seoske Crkve Sv. Ilije, posvećene zaštitniku Stolivljana.
Mještani godinama pričaju o očuvanju starine, tu i tamo poprave poneki krov, podignu među, zakrpe put, ali zub vremena čini svoje i potrebni su veći zahvati da bi se jedinstveni ambijent zaštitio od propadanja.
Pažnju privlače ostaci seoskog drvenog mlina za masline, koji je do prije pola vijeka bio aktivan, a sada više nije u upotrebi.
Izložen atmosferskim nepogodama propada, jer je krov objekta urušen. Sjećajući se mlina iz djetinjstva, mještani Rade Drašković, Mato Vujović i Stanko Roganović su u decembru, za katolički Božić, obmotali ostatke mlina ceradom kako bi ga koliko –toliko zaštitili.
Osovina (vreteno) kamenog mlina je napravljena od drveta kestena, po kome je Gornji Stoliv poznat i vrijedno je nasljeđe jer je u cjelosti napravljen ručno. S obzirom na to da je bio zajednički za sve seljane, u mjesnoj zajednici se trude da ga obnove.
-Razgovaramo sa predstavnicima Opštine Kotor kako bismo ovaj mlin obnovili i zaštitili sredstvima međunarodne zajednice. Planiramo da podignemo grede i krovni pokrivač, da ga bar kiša ne kvasi-kaže Boro Mustur.
Gornji Stoliv je za posjetioce veoma atraktivno mjesto, ima potencijala za razvoj izletničkog i kulturnog turizma, postoji i uređena staza iz Donjeg Stoliva, ali zbog dotrajalih građevina mjesto nije bezbjedno.
Prvi stanovnici, pričaju mještani, došli su ovdje 1396. godine iz Grčke, među najstarijima je i porodica Žiga. Zaslužan za izgradnju kamenom popločanog pješačkog puta od obale do Gornjeg Stoliva je dobrotvor Gašpar Ivanović.
Mještani ne dozvoljavaju da se kroz brdo probije nova cesta, jer bi takva intervencija uništila zaštićeni kulturni pejzaž.
Svako po ciglu za obnovu
Nedostatak moderne saobraćajnice prepreka je za obnovu, ali nije nepremostiva.
-Zub vremena čini svoje, dok mi Stolivljani pravimo velike „konferanse”, a malo radimo, teško se organizujemo. Kad bi svaki od nas nosio po jednu ciglu ili crijep iz Donjeg Stoliva, malo -pomalo, sakupili bismo materijal za obnovu.
I posjetioce, planinare bismo mogli da uključimo u akciju. Ovaj mlin je jedan od šest koji su nekada postojali u Stolivu, bila bi šteta da ga prepustimo propadanju-kaže Mato Vujović.
