Bar, Crna Gora
17 Nov. 2026.
post-image

Plaža Pržno, spomenik prirode

Izvor: Boka News

Autor: Miro Marušić

Foto: Naslovna Boka News

Prostor opštne Tivat pripada UNESCO bafer zoni kao dio Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, najprestižnoj međunarodnoj listi na kojoj su kulturna i prirodna dobra koja imaju izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo.

Na teritoriji opštine Tivat, shodno Zakonu o zaštiti prirode do sada su zaštićena tri prirodna lokaliteta: Solila – posebni rezervat prirode (površina: 150 ha), Veliki gradski park – spomenik prirode (površina: 5,91 ha) i plaža Pržno – spomenik prirode (površina: 7,3 ha).

Podsjećamo, još 1968. godine plaža Pržno rješenjem o zaštiti objekata prirode zaštićena je kao rezervat prirodnog predjela.

Uvala Pržno, poznata i po prelijepoj plaži Plavi Horizonti, smještena je u pitoresknom zalivu u Krtolima kod Tivta i predstavlja jedno od najatraktivnijih i najslikovitijih kupališta na crnogorskom primorju.

Ova lokacija je vjekovima očaravala posjetioce svojim jedinstvenim prirodnim ambijentom.

Uvala je okružena bujnom mediteranskom vegetacijom, starom borovom šumom i maslinjacima koji se spuštaju gotovo do samog mora, stvarajući savršenu ravnotežu između svježeg šumskog vazduha i toplih, slanih morskih nota.

Plaža Plavi Horizonti posebno je poznata po svom sitnom, pijesku i izuzetno plitkom i čistom tirkiznom moru, što je čini omiljenim mjestom za porodice sa djecom, ali i sve one koji traže mir i opuštanje daleko od gradske gužve.

Zahvaljujući specifičnom geografskom položaju i zaklonjenosti od otvorenog mora, voda je tu često mirna i prijatna za kupanje tokom cijele sezone.

Plavi horizonti, foto: Boka News

U neposrednoj blizini nekada se nalazio za to vrijeme luksuzni turistički kompleks, koji se savršeno uklopio u prirodni ambijent i obogatio ponudu ovog dijela tivatske rivijere.

Bilo da se radi o dugim šetnjama stazama kroz borovu šumu, uživanju u panoramskim pogledima na otvoreni horizont ili kupanju u kristalno čistoj vodi,

Uvala Pržno i Plavi Horizonti pružaju autentičan doživljaj Mediterana kakav se rijetko može doživjeti.

Istorija nekadašnjeg hotela i turističkog kompleksa Plavi horizonti u uvali Pržno, blizu Radovića, opština Tivat obuhvata nekoliko ključnih faza:

Otvaranje: Hotel kapaciteta od 615 ležajeva je zvanično otvoren 15. juna 1972, a izgradilo ga je beogradsko preduzeće „Globus“ sa ulaganjem od 60 miliona novih dinara.

Četiri decenije rada: Kompleks je decenijama poslovao u okviru tivatskog HTP „Primorje“, nudeći hotel, auto-kamp, sportsko-rekreativne terene, plažni restoran i bogate parkovske površine u zaleđu čuvene peščane plaže dugačke 300 metara (zaštićene kao Spomenik prirode).

Prodaja katarskom investitoru: U januaru 2010. veliki zemljišni kompleks od oko 270.000 kvadratnih metara kupio je državni investicioni fond Qatari Diar (preko firme QD Hotel and Property Investment Montenegro) od HTP „Primorje“ za 25 miliona eura.

Rušenje starog hotela: Svi objekti starog kompleksa „Plavi horizonti“ srušeni su 2011. s prvobitnim najavama da će novi luksuzni rizort biti izgrađen do 2014.

Dugogodišnji zastoj i novi planovi: Projekat luksuznog rizorta (procijenjen na oko 270 miliona eura) godinama je bio blokiran imovinskim sporovima, tužbama i raspravama oko dozvola, uz povremena obnavljanja procedura i ažurirane planove za izgradnju hotela sa 5 zvjezdica, vila i pratećih sadržaja.

Plavi horizonti, foto: FB Tivat na starim fotografijama

Uprkos brojnim pokušajima novog vlasnika do danas nije ništa urađeno, osim što je hotelski kompleks srušen i sve djeluje u tom ograđenom prostoru zapušteno i obraslo.

Agencija za zaštitu životne sredine krajem 2025. zaključila je da za izgradnju turističkog kompleksa Pržno I nije potreban novi elaborat procjene uticaja, jer je o projektu već odlučivala.

Agencija projekat posmatra kroz raniju ekološku saglasnost iz 2020. godine i tvrdnju da se dokumentacija i stanje na terenu nijesu bitno promijenili.

Opština Tivat, međutim, upozorila je da bi, zbog obima projekta, blizine zaštićene plaže i mogućih kumulativnih uticaja, novi elaborat bio neophodan.

Iz lokalne uprave poručuju da se veliki kompleks ne može posmatrati izolovano, samo kroz granice parcela i stare dozvole, već kroz širi pritisak na obalu, infrastrukturu, zaštićenu plažu i pejzaž Boke.

Projekat danas vodi kompanija Blue Investments d.o.o. Tivat, koja je ranije poslovala pod nazivom Qatari Diar Hotel & Property Investment Montenegro d.o.o.

Iz kompanije su ranije potvrdili da je riječ o istom pravnom licu i da je „promijenjen naziv kompanije, dok je njen pravni kontinuitet zadržan“.

Projekat, koji je godinama najavljivan kao investicija od oko 270 miliona eura, predviđa hotelsko-rezidencijalni kompleks sa hotelom, depandansima, rezidencijalnim vilama, restoranima, plažnim klubom, bazenima, sportskim sadržajima i pratećom infrastrukturom.

Najbliži objekti od plaže će biti udaljeni 30 metara. Predviđa se zaštita i obogaćivanje postojećeg zelenila u kompleksu.

Agencija za zaštitu životne sredine je rješenjem od 16. decembra 2025. utvrdila da za ovaj projekat nije potrebna izrada novog elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Iz Agencije objašnjavaju da su o istom predmetu već odlučivali ranije, kada su 2020. dali ekološku saglasnost na elaborat procjene uticaja, nakon čega su izdate građevinske dozvole.

Pošto je saglasnost na te dozvole u međuvremenu istekla, investitor se ponovo obratio Agenciji, tražeći izjašnjenje o potrebi novog postupka.

Plavi horizonti, foto: Boka News

Agencija tvrdi da nije bilo značajnih promjena ni na samoj lokaciji, koja je i dalje neizgrađena, ni u projektnoj dokumentaciji, koja je, prema njihovom odgovoru, ostala ista kao dokumentacija na osnovu koje je ranije izdata građevinska dozvola.

Zato su zaključili da nema potrebe za novim postupkom procjene uticaja na životnu sredinu. Naveli su i da mjere zaštite iz ranijeg elaborata ostaju na snazi.

Opština Tivat traži novi elaborat

Opština Tivat je Agenciji dostavila suprotno mišljenje, navodeći da je izrada elaborata potrebna zbog obima projekta i blizine zaštićenog prirodnog dobra – plaže Pržno.

U dopisu od 9. decembra 2025. tivatski Sekretarijat za uređenje prostora i planiranje upozorio je da dokumentacija ne daje dovoljno podataka o mogućim uticajima na more, vazduh, buku, pejzaž i zelenilo, niti sagledava kumulativni pritisak na prostor.

Plavi horizonti, foto: Boka News

Opština je ukazala i na intervencije u zelenilu.

Prema dokumentaciji koju je razmatrala lokalna uprava, planirano je dodatno uklanjanje i presađivanje stabala u odnosu na raniji Elaborat tretmana postojećeg zelenila iz 2014.

 U dopisu se navodi da je planirano uklanjanje dodatnih 132 stabla, dok bi se presadilo još 107.

Sekretarijat je posebno naveo da nijesu prikazani veličina i prostorni obuhvat, priroda, jačina i složenost mogućih uticaja, kao ni njihovo sadejstvo sa drugim postojećim ili odobrenim projektima.

Zbog toga je Opština Tivat zaključila da bi kompleks, tokom izgradnje i korišćenja, ali i u slučaju akcidenta, mogao negativno uticati na kvalitet vazduha i morske vode, buku i karakteristike pejzaža.

 Novi elaborat bi, prema lokalnoj upravi, obezbijedio potpunije podatke, mjere za sprečavanje ili smanjenje štete i program praćenja uticaja.

Iz Blue Investmentsa tvrde i da će javnosti biti omogućen nesmetan pristup plaži Pržna Plavi horizonti i obalnom pojasu, u skladu sa zakonima, planskom dokumentacijom i režimom korišćenja morskog dobra.

-Projektom nije predviđeno onemogućavanje javnog pristupa plaži i obalnom pojasu-naveli su iz kompanije.

O zelenilu i infrastrukturi, iz Blue Investmentsa naveli su da je prije izrade projekta pejzažne arhitekture urađena Studija boniteta postojećeg zelenog fonda, te da su masline, kao zaštićena vrsta, već premještene u privremeni rasadnik i da će biti vraćene na nove pozicije unutar kompleksa.

Dodali su da se radi na detaljnom sagledavanju infrastrukturnih potreba projekta, uključujući vodosnabdijevanje, kanalizaciju, električnu energiju, upravljanje otpadom, saobraćaj i parking.

Precizni podaci o broju i stanju stabala i pojedinačnim infrastrukturnim ulaganjima, kako su naveli, biće dostupni po završetku stručnih analiza.

Foto: New investments Pržno, projektna  dokumentacija

To je posebno važno jer investitor, s jedne strane, tvrdi da projekat nije mijenjan u odnosu na ranije odobrenu dokumentaciju, dok, s druge, za dio pitanja o zelenilu i infrastrukturi najavljuje dodatne stručne analize i kasnije dostupne precizne podatke.

To ostavlja otvorenim pitanje da li su svi uticaji velikog kompleksa na zaštićenu plažu, pejzaž, obalni pojas i infrastrukturu sagledani prije odluke da novi elaborat nije potreban.

Zbog toga je Opština zaključila da bi kompleks, tokom izgradnje i korišćenja, ali i u slučaju akcidenta, mogao negativno uticati na kvalitet vazduha i morske vode, buku i karakteristike pejzaža.

Novi elaborat bi, prema lokalnoj upravi, obezbijedio potpunije podatke, mjere za sprečavanje ili smanjenje štete i program praćenja uticaja na životnu sredinu.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara potvrdila je da je od Opštine Tivat dobila zahtjev za mišljenje o potrebi izrade elaborata za kompleks Pržno u decembru 2025, ali je odgovor dostavila tek 17. jula 2026. godine.

U odgovoru su naveli da su 2014. dali mišljenje na Izmjene i dopune UP “Pržno I”, ali da je ono donijeto prije primjene odredbi Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Time Uprava praktično ukazuje da se mišljenje iz 2014. ne može smatrati provjerom projekta po pravilima koja danas važe za zaštitu područja Kotora i njegove UNESCO bafer zone.

Uprkos tome, Agencija se 2025. pozvala na ranije dozvole i dokumentaciju, ocjenjujući da nova procjena uticaja nije potrebna.

Tekst je dio projekta Tivatski brevijar VII