Kažanegra Stanišić: MUP se protiv trafikinga u digitalnom prostoru bori i kroz istoimenu strategiju (VIDEO)
Izvor, foto: Media Biro
Trgovina ljudima odavno više nije ograničena na fizički prostor, već se preselila i u digitalni svijet, što je naročito veliki izazov kako za ljude u sistemu, tako i za potencijalne žrtve, poručeno je tokom panel diskusije „Borba protiv trgovine ljudima u digitalnom dobu – savremeni izazovi i mogućnosti“.
Tokom panela, koji je organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), mišljenja na tu temu sučelili su debatni klubovi srednjih škola.
Učenica Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ Sofija Strugar u ime svog debatnog kluba branila je tezu kako vještačka inteligencija (AI) može pomoći u borbi protiv trgovine ljudima.
-Opozicija će sigurno reći da vještačka inteligencija pravi greške i da se zbog toga ne možemo osloniti na nju.
AI ne donosi konačnu odluku, već je njegova uloga da analizira podatke i upućuje na one koji su sumnjivi.
Nakon toga, zaključak koji AI donese provjeravaju samo obučeni stručnjaci koji donose konačnu odluku-ukazala je Strugar.
Debatni klub Gimnazije „Slobodan Škerović“, ispred kojeg je govorila učenica Maša Jovićević, ne spori da tehnologija može biti korisna, već postavlja pitanje da li u digitalnom dobu AI više pomaže ili odmaže.
-Tehnologija kriminalnim mrežama daje veću brzinu, domet, preciznost i mogućnost obmane, nego što institucije mogu dovoljno brzo pretvoriti svoje tehnološke mogućnosti u zaštitu žrtava.
Ne tvrdimo da tehnologija nema koristi. Samo tvrdimo da je kriminalcima otvoren veći prostor za djelovanje nego institucijama za pravovremenu reakciju.
Naš prvi argument glasi: digitalizacija je trgovcima ljudima dala skalu i preciznost. Nekada je trgovac ljudima morao pronaći konkretnu osobu, uspostaviti odnos i fizički kontrolisati žrtvu.
Danas je dovoljno samo da pretražuje društvene mreže, oglase za posao, aplikacije za upoznavanje i platforme za komunikaciju-upozorila je Jovićević.
Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra-Stanišić poručuje da je uključivanje mladih u donošenje odluka i borbu protiv ove vrste kriminala izuzetno važno.
-Od momenta vrbovanja, komunikacije do eksploatacije ne prođe mnogo vremena.
Mogu se žrtvama obraćati i sa raznih distanci, jer su neki tradicionalni oblici vrbovanja prevaziđeni i sad se taj prostor odigravanja potencijalnih djela definitivno preselio u digitalni prostor-kazala je Kažanegra-Stanišić, dodajući da se Ministarstvo unutrašnjih poslova protiv trgovine ljudima u digitalnom prostoru bori i kroz istoimenu strategiju.
Strategija, kako je objasnila, počiva na prevenciji, zaštiti žrtava, na krivičnom gonjenju i krivično-pravnom odgovoru, uz naglasak na međuinstitucionalne i međunarodne saradnje.
Kako borba izgleda na terenu, objasnila je državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) Snežana Šišević.
-Izuzetno je teško procesuirati jedan predmet trgovine ljudima koji je u domenu digitalnog izvršenja, na nekoj društvenoj mreži ili bilo kojoj aplikaciji. Jako je teško identifikovati žrtvu.
Često imamo žrtve koje ne znaju da su žrtve, jer nemaju utisak da su žrtve.
Recimo, putem neke aplikacije za posao je aplicirala, upoznala se sa nekim, povezala se i smatra da je to možda njen pravi put.
Nesvjesna da je ušla u zamku, da je ušla u mrežu trgovaca ljudima.
Jako je teško sačuvati i obezbijediti dokaz zato što su tu gomile, stotine, hiljade, milioni raznih fotografija, slika, prepiski, finansijskih podataka-istakla je Šišević.
Da vještačka inteligencija može biti od pomoći, naglašava glavni policijski inspektor u Sektoru za borbu protiv kriminala u Upravi policije Bojan Miranović.
-AI alati i tehnologija pomažu u obradi ogromne količine podataka koji nastaju na internetu. Ali, postoji i druga strana.
Tehnologija je donijela porast krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala. Suvremeni izazovi su anonimnost koju je donio Internet.
Kriminalci pretežno koriste aplikacije za enkriptovanu komunikaciju, koriste lažne identitete i profile-upozorio je Miranović.
Prepreka u borbi protiv trgovine ljudima je, naglašeno je na panelu, i što su finansijski tokovi u jednoj državi, serveri u drugoj, a počionici u trećoj zemlji.
Stoga, podaci ne stižu na vrijeme, iako saradnja putem Interpola postoji.
.jpg)