Tivat: Predstavljena monografija “Krtoli – zanovetni metoh Boke Kotorske”
Izvor, foto: CG News
U Muzeju i galeriji Tivat predstavljena je monografija „Krtoli – zanovetni metoh Boke Kotorske“, obimno izdanje od gotovo 700 strana koje prvi put na jednom mjestu objedinjuje istoriju, kulturnu i duhovnu baštinu Krtola, kao i brojne arhivske i dokumentarne priloge značajne za proučavanje ovog prostora.
Monografija je rezultat višegodišnjeg rada Zorana Mujbegovića, Nenada Miloševića, Nikole Momčilovića, Vasilija Stanjevića, Vaska Momčilovića, Ilije Antovića, Darka Antovića i Sava Klakora.
O knjizi su govorili Zoran Mujbegović, Nikola Momčilović i Darko Antović, dok je program moderirala direktorka Muzeja i galerije Tivat Danijela Đukić.
Govoreći o istraživanju koje je prethodilo nastanku monografije, Zoran Mujbegović podsjetio je na značaj usmenih svjedočanstava i kontakata sa starijim Krtoljanima, koji su predstavljali važan izvor informacija o prošlosti ovog kraja.
Posebno je izdvojio Vaska Kostića, od kojeg je još tokom devedesetih godina počeo da prikuplja saznanja o istoriji Krtola.
Mujbegović je ukazao i na istorijske dokumente koji svjedoče o položaju Krtoljana u srednjem vijeku, kada su imali status slobodnih građana i posjedovali potvrde o pravima na kuće i zemljište.
Posebno mjesto u njegovom istraživanju zauzelo je pitanje pomorske tradicije Krtola.
-Tek treba ozbiljnije otvoriti pitanje Krtoljana kao pomoraca i njihovog mjesta u pomorskoj istoriji Boke-kazao je Mujbegović, ukazujući na oblast koja je, prema njegovim riječima, do sada bila nedovoljno istražena.
Nikola Momčilović predstavio je proces prikupljanja i sistematizovanja građe, posebno ističući značaj građanske inicijative „Sačuvajmo od zaborava“.
Kroz ovaj projekat prikupljane su stare fotografije, dokumenta, knjige, katastarske mape i druga svjedočanstva o životu krtoljskih porodica.
Građa je organizovana po porodicama, a paralelno je prikupljana i literatura u kojoj se Krtoli pominju, što je vremenom stvorilo obimnu bazu podataka o ovom kraju.
-Počeli smo od potrebe da sačuvamo ono što nestaje, a dobili smo arhivu koja danas ima vrijednost za buduća istraživanja-kazao je Momčilović.
On je podsjetio da je projekat inicirao profesor dr Nenad Milošević, koji je finansirao izradu sajta, dok je Zoran Mujbegović, kako je istakao, imao ključnu ulogu u njegovom razvoju i prikupljanju materijala.
Monografija je podijeljena na tri velike cjeline i 15 poglavlja.
Prvi dio obrađuje istoriju i prostor Krtola, drugi je posvećen kulturnoj baštini, dok treći donosi priloge, uključujući ranije objavljene i arhivske tekstove koji doprinose razumijevanju prošlosti ovog kraja.
Posebna vrijednost monografije je u arhivskim istraživanjima, zahvaljujući kojima su otvorena i pojedina pitanja koja u dosadašnjoj literaturi nijesu bila dovoljno obrađena.
Jedno od njih odnosi se na Krtoljane kao pomorce i kapetane.
Momčilović je ukazao da arhivska dokumenta potvrđuju njihovo prisustvo u pomorskom životu Boke, dok posebno zanimljiv segment predstavlja njihov angažman tokom izgradnje Sueckog kanala.
-Ljudi koji su odlazili na Suec nijesu se vraćali isti — donosili su nova iskustva, jezike i znanja koja su mijenjala sredinu iz koje su potekli-istakao je Momčilović.
Darko Antović govorio je o naslovu monografije i značenju sintagme „zanovetni metoh“.
Objasnio je da izraz povezuje istorijski položaj Krtola kao metohije manastira Svetog arhangela Mihaila na Prevlaci sa lokalnim značenjem riječi „zanoveta“, koja se koristila za osobu sklonu prigovaranju i negodovanju.
-Naslov je istovremeno istorijski, lokalni i pomalo autoironičan-kazao je Antović, objašnjavajući da se naziv „Zanovetni školjic“ odnosi i na malo nenaseljeno ostrvo između Kakrca i Bjelila.
Prema njegovim riječima, upravo spoj istorijskog značenja i lokalnog govora dao je naslovu monografije dodatnu prepoznatljivost.
Predstavljena monografija predstavlja značajan doprinos dokumentovanju identiteta Krtola i njihovog mjesta u istoriji Boke Kotorske.
Njena vrijednost ogleda se ne samo u obimu prikupljene građe, već i u povezivanju istorijskih izvora, porodičnih arhiva, usmenih svjedočanstava i stručnih istraživanja.
Autori su naglasili da knjiga nije zamišljena kao konačna tačka istraživanja, već kao temelj za nova proučavanja i podsticaj za dalje prikupljanje i čuvanje dokumentacije, sjećanja i svjedočanstava o Krtolima.
Predstavljanje u Muzeju i galeriji Tivat okupilo je publiku zainteresovanu za istoriju i nasljeđe ovog dijela Boke, potvrđujući značaj inicijativa usmjerenih na očuvanje lokalne memorije i kulturne baštine.
.jpg)