Opisan svijet srednjovjekovne kulture Kotora
Izvor, foto: Dan
Autor: M.D.Popović
Upravo objavljena Monografija „Romaničke crkve grada Kotora- Crkve i vjekovi“ autorke Radojke Abramović, istoričarke umjetnosti Pomorskog muzeja u Kotoru, obradovala je stručnjake iz oblasti zaštite kulturnog nasljeđa, poštovaoce sakralne i arhitektonske baštine, ali ljubitelje istorijske literature.
Dvogodišnji rad na ovoj monografiji sinteza je jako uspješne saradnje autorke teksta i fotografa Nenada Mandića, dizajnerke Marine Jovanović, tehničke urednice Danijele Nikčević, lektorke Jamine Bajo, korektora Slavka Dabinovića, recenzenata pok. Don Antuna Belana i Jovana Martinovića.
Autorka je na 346 stranica teksta, koje prate 306 fotografija Nenada Mandića i Stevana Kordića, prikazala crkve po fazama gradnje, njihov sadašnji izgled, unutrašnju dekoraciju, specifičan stil gradnje sakralnih objekata, koji je uvijek bio simbioza „stočne“ i „zapadne“ arhitekture.
– Poslije uvodnog teksta koji objašnjava pojam crkve, u knjizi je vrlo iscrpno obrađen svijet srednjovjekovne kulture Kotora, šest romaničkih crkava koje su pozicionirane unutar starog kotorskog urbanog jezgra.
U monografiji su postupno, po istom tematskom postupku, opisane crkve na osnovu njihove istorijske slojevitosti, po starini gradnje: Crkva Sv. Marije od Rijeke (Blažena Ozana), crkva Sv.Mihaila, katedralna crkva Sv.Tripuna, crkve Sv.Luke, Sv.Ana i Sv.Pavle-zapisala je autorka Abramović.
Ona je izrazila zahvalnost izdavaču Andru Raduloviću, direktoru Pomorskog muzeja i Ministarstvu kulture Crne Gore za realizaciju ove monografije, koja je štampana u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturne baštine 2019. godine.
– Posebni akcenat Radojka Abramović stavlja na sakralna zdanja u Kotoru proučavajući sakralnu arhitekturu od prvobitnih starohrišćanskih trobrodnih bazilika, preko preromaničkih crkava sa bogatom dekorativnom kamenom plastikom, zatim romaničkih uticaja, koji su Kotoru dali baziliku Sv. Tripuna, ali i ostalih pet danas postojećih romaničkih crkava kojima su posvećena poglavlja u nastavku monografije-istakla je Danijela Nikčević u svom prikazu Monografije.
Ona je podsjetila da su samo dvije kotorske crkve dobile značajne monografije-Katedrala sv. Tripuna i jedna manja vrijedna studija o crkvi Gospe od Zdravlja.
Koristeći se relevantnim istorijskim dokumentima i naučnim radovima o sakralnim spomenicima Kotora, autorka iznosi do detalja sve podatke koji su joj bili dostupni, kako bi se njena istraživanja i istraživanja drugih autora našla na jednom mjestu u jednoj monografiji.
Ona je, kaže Nikčević, „objedinila uglavnom sve ono što je bilo potrebno istaći kako bi se stvorila prava slika o romaničkim crkvama Kotora, s obzirom da je o njima pisano samo sporadično u brojnim člancima i prilozima“.
– S obzirom da su Kotor i njegova okolina 1979. godine upisani u Listu zaštićene svjetske baštine UNESCO-a, značaj monografije je još veći, posebno ako znamo da je Kotor u prošlosti bio izložen brojnim pošastima, zemljotresima, kužnim bolestima, ratnim okruženjem, pustošenjima i paljenjima, ipak ostao jedan od neprocjenjivih dragulja kulturne baštine, u čemu arhitekturom, kamenom plastikom, slikarstvom kao i svojim oblicima eksterijera i enterijera, prednjače crkve-zaključuje Nikčević.
- Tagovi:
- Kotor
- Pomorski muzej
