Ulcinj: “Mreže susrijeću inteligenciju: Budućnost je sada “
Izvor: RTCG
Autorka: Snežana Radusinović
Foto: Naslovna BalcanCom
Deveto izdanje međunarodne konferencije BalkanCom posvećene istraživanjima i razvoju u oblasti komunikacija i računarskih mreža biće održano od 16. do 19. juna 2026. u Ulcinju.
Pod nazivom „Mreže susrijeću inteligenciju: Budućnost je sada“, konferencija okuplja istraživače iz akademskih ustanova, industrije i laboratorija širom svijeta, promovišući razmjenu znanja i tehnologije u regionu Balkana.
-Zamislimo situaciju u kojoj hirurg sjedi u Istanbulu, a robot kojim on upravlja na daljinu izvodi operaciju u Podgorici.
Da bi takav zahvat bio moguć mreža mora biti izuzetno pouzdana, bez ikakvog prekida u komunikaciji, sa ogromnim kapacitetom za video‑striming i prenos podataka.
Hirurg mora imati potpuni uvid u operaciju ne samo kroz kamere, već i preko senzora i aktuatora koje usmjerava-kaže dr Ilir Čapuni, odgovarajući na pitanje zašto su računarske mreže sve važnije u savremenoj medicini.
U telemedicini aktuator je zapravo dio robota ili medicinskog uređaja koji izvršava fizičku radnju na osnovu komande hirurga.
Senzori prikupljaju informacije – na primjer položaj instrumenta, pritisak, otpor tkiva.
Aktuatori pretvaraju hirurgove komande u pokret – pomjeraju robotsku ruku, rotiraju instrument, prave rez ili šav.
Ako hirurg pomjeri kontroler za 2 mm, aktuator u robotskoj ruci precizno prenese taj pokret na pacijenta. On je "mišić" sistema, dok su senzori "oči" i "čula" sistema.
Sva ova dostignuća telemedicine ili "medicine na daljinu" ne bi bila moguća bez postojanja komunikacionih mreža.
Upravo su komunikacione mreže u fokusu konferencije BalkanCom kojom ove godine predsjedavaju dr Ilir Čapuni iz ulcinjskog inovaciono-tehnološkog centra XL Labs i dr Milica Pejanović Đurišić sa Univerziteta Crne Gore.
-Konferenciju BalkanCom pokrenuli su vodeći svjetski stručnjaci kako bi povezali lokalne zajednice naučnika sa globalnim istraživanjima.
Ideja je da se regioni poput Balkana uključe u „mainstream“ nauku kroz razmjenu znanja i tehnologija.
Prva BalkanCom konferencija je održana 2017. u Tirani, nakon čega se skup svake godine seli u neku drugu balkansku zemlju, pa je do sada održan u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Bugarskoj, Turskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji.
Ovo je drugi put da je Crna Gora domaćin konferencije.
BalkanCom je 2018. organizovan u Podgorici-kaže dr Čapuni i tragom naziva ovogodišnje konferencije objašnjava zašto je "budućnost već počela".
Trenutak koji smo čekali 30 godina
-Slogan – 'Budućnost je sada' potiče od čuvenog profesora Tonija Efremidesa koji je član Upravnog odbora BalkanCom-a 2026.
Slogan naglašava da smo nekada sve parametre mreža i optimizacije za svaki protokol kodiranja računali ručno, koristeći vlastite formule.
Međutim, u posljednje tri godine taj proces se u potpunosti oslanja na vještačku inteligenciju.
Dovoljno je dati algoritam ili protokol alatima kao što su ChatGPT ili Anthropic i oni generišu kompletan set parametara, varijabli i sistem kodiranja.
To nam je donijelo ogromno olakšanje – čak postoji hiperprodukcija optimizacionih protokola u mrežama.
Na neki način, ovo je trenutak koji smo čekali trideset godina: da nam tehnologija pomogne u savladavanju kompleksnosti mreža.
Naravno, provjerava se sve što AI uradi, ali je nesporno da je proces ubrzan i da nešto što smo radili mjesec dana sada može da se uradi za nekoliko minuta-.
Foto: RTCG
Na ovogodišnjem BalkanCom-u biće predstavljeno preko 60 naučnih radova, a jedna od tema koja privlači pažnju je i takozvana edge inteligencija.
-Edge označava rubove mreže – to su naši telefoni, računari, televizori i drugi krajnji uređaji. Sve što se nalazi unutar mreže, njen centar, naziva se srž mreže.
Nekada su telefoni bili vrlo jednostavni, no danas su to pametni uređaji sa velikom memorijom i snažnim procesorima.
To je dovelo do koncepta "edge computing": umjesto da stalno opterećujemo mrežu slanjem podataka, sve češće proračune obavljamo lokalno, direktno na našim uređajima.
Vještačka inteligencija se sada, kako se to stručno kaže, 'federiše' što znači da se podaci i procesi ne koncentrišu na jednom mjestu, već se raspoređuju i obrađuju lokalno, na rubovima mreže – na telefonima, računarima, serverima u različitim lokacijama-objašnjava dr Čapuni.
Zanimljivo je da je u početku razvoj mreža bio centralizovan – sve se slalo u klaud i obrađivalo "tamo negdje", na udaljenim serverima.
Danas se vraćamo od centra ka rubovima mreže, bliže krajnjim korisnicima. To donosi niz prednosti. Postiže se veća privatnost jer se podaci nigdje ne šalju.
Postiže se veća efikasnost jer se koriste resursi pametnih uređaja.
Postiže se brža obrada jer ne zavisimo od opterećenih ili sporih mreža kao i veća sigurnost jer kvarovi centralnih servera ne utiču direktno na lokalne procese.
Svi smo već uveliko osjetili prednosti vještačke inteligencije. Kada god nešto pitamo ChatGPT naš upit ide u neki udaljeni data servis.
Naš telefon ili računar je samo „terminal“ koji šalje pitanje i prima odgovor, dok se obrada podataka, razumijevanje teksta, generisanje odgovora – odvija u nekom klaudu.
To će se uskoro promijeniti, a nauka i tehnologija otvaraju put za svakog korisnika, ali i za svaki uređaj ponaosob da lokalno koriste AI i obrade podatke bez potrebe da ih šalju u centralne sisteme-.
A kako to izgleda kada se "pamet ugrađuje na krajeve mreže"?
-Na primjer, pametno zvono koje ima svoju malu kameru i ugrađenu vještačku inteligenciju moći će da prepozna ko stoji ispred vrata i da odluči da li da obavijesti vlasnika o tome, a da pritom ne šalje podatke na neki server van kuće.
Slično tome, frižider će moći sam da procijeniti da li je hrana pokvarena, ima li previše leda, je li temperatura preniska.
Ovi lokalni AI sistemi nisu toliko veliki kao ChatGPT, ali su dovoljno pametni da efikasno obavljaju zadatke na rubovima mreže-kaže dr Čapuni.
Osim toga vještačka inteligencija će uskoro raditi nadgledanje, održavanje i planiranje komunikacijske infrastrukture.
-Recimo svake godine mobilni operateri instaliraju na Velikoj plaži dodatne antene kako mreža ne bi bila opterećena jer se zbog priliva turista naglo povećava broj korisnika.
Treba planirati unaprijed kako da mreža odgovori na sezonske ili iznenadne promjene u broju korisnika.
Do sada su to radili inženjeri, ali sada se eksperimentiše sa sistemima u kojima AI samostalno upravlja mrežom-.
Foto: RTCG
Tehnički sponzor BalkanCom-a koji prati kvalitet ove konferencije je najveća svjetska profesionalna organizacija za inženjere i stručnjake iz oblasti elektrotehnike i elektronike – IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers).
A u Upravnom odboru BalkanCom-a su sve sama zvučna imena – Entoni Efremidis sa Univerziteta Merilend u SAD-u, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti komunikacionih mreža, Jorgos Đanakis, profesor američkog Univerziteta Minesota, ekspert u oblasti obrade signala i bežične komunikacije, Petar Popovski, profesor Univerziteta u Alborgu, u Danskoj, priznati istraživač u oblasti komunikacionih mreža nove generacije (5G/6G), sa posebnim fokusom na Internet stvari.
Zvanični program konferencije počinje u srijedu, 17. juna. Dan ranije eksperti iz svih krajeva svijeta podijeliće svoje znanje sa balkanskim studenima.
-Riječ je o tutorijalima namijenjenim naprednim studentima, doktorantima i postdoktorantima iz balkanskih zemalja, i to na stručne teme koje trenutno ne možete naći u udžbenicima- najavljuje dr Čapuni.
- Tagovi:
- Ulcinj
- Ilir Čapuni
- Konferencija
- AI
 (1) (2).png)
